Najveći program u Europi za obrazovanje i osposobljavanje mladih, Erasmus+, u proteklih sedam godina omogućio je hrvatskim građanima više od 2600 projekata za čije su provođenje imali na raspolaganju od milijardu i 140 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Rečeno je to u srijedu u Zagrebu na konferenciji "Zajedno smo jači" Agencije za mobilnost i programe EU (AMPEU), kojoj je bio cilj zaokružiti prvo sedmogodišnje razdoblje Erasmussa+ u Hrvatskoj, te dvije godine programa Europskih snaga solidarnosti.

Od tih sredstava ugovoreno je 99 posto, a iz Hrvatske je na projektima sudjelovalo više od 57 tisuća građana svih generacija, kazala je ravnateljica Agencije Antonija Gladović i ocijenila da su programi Erasmus+ i Europske snage solidarnosti pozitivno utjecali na brojne ustanove, pojedince i organizacije, pa i društvo u cjelini.

Program Erasmus+ omogućio je sudionicima nova znanja, vještine i iskustava, proširio vidike i obogatio život, a ustanove su razmjenjivale primjere dobre i prakse i pronalazile nove načine podučavanja, kazala je.

Program Europske snage solidarnosti provodi se od 2018. kakao bi se mladima pomoglo u projektima volontiranja, stažiranja i zaposlenja. U dvije godine odobreno je 183 projekta kojima je dodijeljeno više od 28 milijuna kuna, a u njih je uključeno više do 2500 hrvatskih sudionika, kazala je ravnateljica Gladović i dodala da zanimanje mladih za sudjelovanje u volonterskim programima ne opada unatoč pandemiji.

Tijekom konferencije Agencija je dodijelila priznanja korisnicima s projektima koji su se osobito pokazali uspješni na području uključivanja skupina s manjim mogućnostima. To su Fakultet za elektrotehniku i računarstvo iz Zagreba, Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj iz Zagreba i Muzej suvremene umjetnosti iz u Zagreba.

Voditeljica Odjela za opće obrazovanje Ivana Puljiz kazala je da je prve godine Erasmus+ imao na raspolaganju skromnih 1,6 milijuna eura, a da bi 2020. završio s više do devet milijuna eura.

Sudjelovanje na projektima dovelo je do jačanje kvalitete sustava odgoja i obrazovanja, kao i javnih stručnih i osobnih kompetencija sudionika, a sva istraživanja ukazuju na porast motivacije sudionika.

Ostvareni su brojni inovativni rezultati i osuvremenjeni brojni kurikulumi, a ustanove su ojačale kapacitete za projektna upravljanja i podigle svoju vidljivost, rečeno je.

Povezane vijesti

• Novim zakonom drukčije strukovno obrazovanje
• Konferencija za odgojno-obrazovne djelatnike o "eTwinninu i medijskoj pismenosti"
• Sabor: Pohvale Agenciji za mobilnost i programe EU