ALARMANTNA STATISTIKA

EPIDEMIJA ŠEĆERNE BOLESTI Dr. Milan Vrkljan: U Hrvatskoj od dijabetesa boluje svaki deseti građanin. IMAMO NAJVIŠE AMPUTACIJA U EUROPI

| Autor: Jurica Körbler
Dr. Milan Vrkljan

Dr. Milan Vrkljan


Postojeći sustav liječenja šećerne bolesti u Hrvatskoj nije odgovarajuće posložen, niti dugoročno održiv, smatra dr. Vrkljan i inzistira da svaka županija ima centar za dijabetes s dnevnom bolnicom, u kojem će raditi dijabetolog i vrhunski educirana medicinska sestra. U rad takvih centara treba biti uključen i nutricionist kako bi se popravio alarmantni podatak neuspješno liječenih pacijenata

Kada je Miroslav Škoro sastavljao ekipu koja će predstavljati Domovinski pokret u Hrvatskom saboru za mnoge je bilo iznenađenje što je za šefa kluba postavljen dr. Milan Vrkljan. Riječ je o još jednom istaknutom liječniku koji je ušao u visoku politiku, jednom od vodećih endokrinologa u Hrvatskoj, iza kojeg je impresivna znanstvena karijera. Rodom Ličanin, gdje je hrvatstvo uvijek malo žešće nego drugdje, Vrkljan je tako na velika vrata ušao i na neizvjestan i trusni politički teren, gdje nitko ne štedi nikoga i gdje su pravila igre mnogo nemilosrdnija nego u vrhunskoj medicini.

Manjkavo liječenje

Nedavno je profesor Vrkljan organizirao i deveti Hrvatski endokrinološki kongres u Zagrebu, u posve drukčijim okolnostima nego prijašnjih godina kada korona kriza nije tresla svijet. Naime, kongres je održan uz poštivanje svih mjera zaštite predavača koji su ukazali na alarmantan podatak da je u Hrvatskoj gotovo 400.000 oboljelih od šećerne bolesti, što znači svaki deseti građanin. Bolest galopira, ne samo u Hrvatskoj i danas predstavlja možda i najveću ugrozu za javno zdravstvo.

- I na ovom kongresu željeli smo ukazati na najmanje tri važne činjenice kada je riječ o šećernoj bolesti u Hrvatskoj. Prva, da je HZZO jedina osiguravajuća kuća u Europskoj uniji koja ne prati ishod liječenja, zatim da je Hrvatska zemlja s najviše amputacija koljenice u EU kao posljedice loše reguliranog dijabetesa i treće, da je Hrvatska rijetka zemlja u Europi koja nema razvijenu mrežu dijabetičkih centara, kaže za Glas Istre dr. Vrkljan.

Radno mjesto uglednog liječnika je do nedavno bila bolnica Sestara milosrdnica u Zagrebu, gdje je šef Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, jednog od najbolje uređenih zavoda ne samo u zemlji već i u Europi. Iz godine u godinu Vrkljanova ekipa radi na najnovijim istraživanjima oko lijekova i metodama liječenja ove bolesti današnjice, a posebno su uključeni mladi istraživači od kojih su mnogi već stekli i ugled van zemlje.

Politički angažman

Zavod je tako dobro organiziran da neće mnogo trpjeti ni Vrkljanova politička aktivnost, koja je u neku ruku ipak bila i očekivana. Dobrovoljac je Domovinskog rata 1991. godine i osnivač Ratnog saniteta na Ličkom ratištu, onom na kojem je bio izuzetno aktivan još jedan liječnik, dr. Dražen Jurković koji uspješno vodi Udrugu poduzetnika u zdravstvu. Sam Vrkljan za svoj ratni angažman više je puta odlikovan i od dr. Franje Tuđmana.

Kada je široj javnosti objašnjavao angažman u Domovinskom pokretu rekao je da Miroslava Škoru dugo poznaje i da su obavili nekoliko razgovora kada je popularni pjevač krenuo u bitku za Pantovčak. Pomogao mu je da krene s kampanjom i u Lici, a Vrkljan je bio impresioniran kako je Škoro lako i jednostavno prodro do srca ličkih branitelja.

- Škoro je čovjek koji iskreno voli hrvatski narod, tvrdi Vrkljan, koji je imao kraćih političkih izleta i u Sanaderovo vrijeme, kada mu se stavljalo pod nos da je Pašalićev čovjek, iako se s bivšim moćnim čovjekom hrvatske politike svega nekoliko puta susreo. U međuvremenu je Vrkljan bio i dugogodišnji predsjednik Udruge Ličana ”Vila Velebita” i Društva ”Naš rad”, pa je pokrenuo i niz inicijativa, poput one da se izgradi spomenik Šimi Starčeviću, hrvatskom jezikoslovcu u Karlobagu.

Znanost i liječnički poziv ipak su bili u fokusu, pogotovo što se šećerna bolest pokazala kao izazov za javno zdravstvo, ali i kao izuzetna prijetnja svim ljudima koji zbog stresa i mnogo čega drugog sve više obolijevaju.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter