Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak koji obnaša dužnosti gradonačelnika Bjelovara i saborskog zastupnika proteklih dana pokazao se kao tvrd orah u vladajućoj koaliciji. Nakon uhićenja ministra graditeljstva Darka Horvak, Hrebak, po struci diplomirani kriminalist, nije prihvatio prijedlog premijera Andreja Plenkovića da HNS dobije to ministarsko mjesto, nego je, zajedno s reformistom Radimirom Čačićem, skinuo Stjepana Čuraja s dnevnog reda. Prema nekim analitičarima, to pokazuje da je vladajuća koalicija počela pucati, dok drugi smatraju da je takav potez digao HSLS u poziciju u kojoj je nekada bio – da sudjeluje u bitnim političkim odlukama na nacionalnoj razini.

- Kakva je pozicija HSLS-a u vladajućoj većini? Iz medija je vidljivo da podržavate HDZ-ovu većinu, ali i novog ministra graditeljstva samo iz redove te stranke?

- Na izborima smo podržali Andreja Plenkovića i HDZ, i dio smo saborske većine. Imamo poziciju koja je sukladna našem izbornom rezultatu, a to su dva saborska mandata. To je naš izborni legitimitet. On nije veliki, ali ako se sjećate, u kampanji smo tražili jednu stvar, a to je da se uvede transparentnost proračuna u svim općinama, gradovima i županijama i to je nedavno uvedeno. Iz te perspektive gledano, mi smo dio svoje političke platforme proveli i isporučili – da ljudi imaju pravo znati kako se troši njihov novac, da imaju pravo vidjeti i znati svaki račun koji plaća grad ili općina. To je jedan od najkonkretnijih oblika prevencije korupcije na lokalnoj razini. Svi smo se nagledali lokalnih političara koji koriste lokalne proračune kao svoj džep i zlorabe javni novac za vlastite interese.

- Cilj HSLS-a je ostvaren?

- U kontekstu u kojem živimo mislim da je to dio političke higijene i jedini način da počnemo vraćati povjerenje građana u političare. Konkretnim potezima i politikama vjerujem da možemo ojačati i liberalne politike i dokazati da i mi liberali kada smo u vlasti možemo isporučiti građanima obećane politike, a ne da samo tražimo sudjelovanje u izvršnoj vlasti kroz participiranje u podjeli javnih dužnosti ili utjecaja u javnim tvrtkama, ono što se kolokvijalno u nas zove - podjeli fotelja. Ne, liberali mogu i moraju biti puno odgovorniji i isporučivati biračima kvalitetne ideje kroz konkretne politike. To je način kako ja vidim politiku.

- Zbog toga ste tražili ministra s pokrićem?

- Što se tiče obnove područja pogođenih potresom, jasno je da taj proces ne ide kako treba, da kasnimo i da je neophodno napraviti snažan zaokret u načinu kako se to radi, kako se vodi jer moramo povući novac iz Fonda solidarnosti, čak i uz ovaj produljeni rok. Upravo zbog toga držim da osoba koja će to preuzeti mora imati i snažan politički legitimitet i stručna znanja jer inače nećemo uspjeti.

- Zašto niste prihvatili Čuraja iz HNS-a?

- Razumijem da je medijski atraktivno ako izgleda da tu postoji neki osobni sukob na relaciji Čuraj – Hrebak, no osobno protiv kolege Čuraja nemam ništa. Jasno je tko mora preuzeti odgovornost za proces obnove. To je najveća stranka u koaliciji jer je na izborima dobila i najveću podršku građana, a time i izborni legitimitet da preuzima najveću odgovornost. To je stav HSLS-a i za to premijeru dajemo podršku.

- Kako gledate na opozicijski poziv za prijevremene izbore?

- Očekivan, čak bih rekao prirodan. U opoziciji je uvijek jednostavnije jer ne držiš volan u rukama niti imaš odgovornost i to je u redu. I iako nemam ništa protiv izbora, što se mene osobno tiče mogu biti sutra, ipak treba malo ozbiljnije sagledati trenutnu situaciju. Postoji niz stvarnih izazova s kojima se susreću građani, od inflacije i cijena energenata, udara na standard življenja, da uopće ne spominjem trenutne vanjskopolitičke izazove koji su vrlo destabilizirajući ne samo za nas, nego za cijeli svijet, i kad to pogledam, ajde zamislite da sada idemo na izbore. Sada treba donositi odluke, ubrzati proces obnove, štititi životni standard i doslovno mislim da nemamo niti jedan dan za uzaludno trošenje.

- Nije dobar tajming, rekao bi Plenković?

- Znači, odgovornost je Vlade da sada donosi odluke i rješava probleme, pogotovo u ovako zahtjevnoj situaciji. Nemamo vremena za gubljenje. S druge strane, jeste li primijetili kako su naglo splasnula traženja oporbe za prijevremenim izborima otkako je Rusija napravila invaziju na Ukrajinu, a svijet se našao na rubu trećeg svjetskog rata. A mi bi što? Vodili kampanju iduća tri mjeseca dok deset sati vožnje od Zagreba padaju granate i voze se tenkovi. Bit će prilike izaći na izbore, ali sad nam treba stabilnost i odgovornost kad nam se zemlja, Europa nalaze u dvorištu ratnih zbivanja. Mislim da i veći dio oporbe shvaća da sad svi glave trebamo staviti na hrpu i misliti kako proći sa što manje štete kroz ova turbulentna vremena.

- Pažnja javnosti definitivno se okrenula prema ukrajinsko-ruskom ratu. Imaju li hrvatski građani razloga za strah?

- U svakom slučaju bilo koji rat nije dobra vijest, a činjenica da se događa na europskom tlu nas ipak tjera na oprez. Osobno, ne mislim da smo direktno ugroženi, no indirektno su to ozbiljne prijetnje za gospodarstvo ne samo Hrvatske, nego i drugih zemalja. Jer, ako situacija nije stabilna, onda nema niti ulaganja, razvoja, a za Hrvatsku su ove godine kada dolazi novac iz EU fondova izuzetno važne da ga iskoristimo i podignemo standard življenja. Ovo je rat koji će u potpunosti promijeniti odnose snaga na globalnoj svjetskoj razini. Smatram da ova situacija mora biti i povod Europi da se probudi, da bude spremnija na velike izazove, a ne sami puki promatrač. Treba nam i reforma funkcioniranja unutar Europske unije koja mora imati daleko veći politički utjecaj nego danas.

- Može li rat u europskim granicama ugroziti turizam ili hrvatsko gospodarstvo?

- Kad bi rat potrajao ili se proširio, onda to svakako može utjecati na naše gospodarstvo i, uostalom, gospodarstvo cijele Europe. Turizam je inače industrija koja je osjetljiva na nestabilnost, ali nadam se prvo da sukobi neće potrajati, a drugo da se neće proširiti i da će i ova sezona biti uspješna. Naime, ogroman je udio turizma u našem BDP-u i ovisimo o njemu, po mom mišljenju previše, ali to je problem za koji znamo već dugo vremena. Mi smo imali dosta gostiju iz Rusije, ali i Ukrajine. Budimo realni, na te goste ćemo teško moći računati za tri ili četiri mjeseca, ali ono čega se bojim je da ćemo izgubiti i neke druge goste iz Europe, pogotovo one blizu ratnih zbivanja i ako se dogodi da se ovaj sukob produži ili da dodatno eskalira. Bojim se da je to realna mogućnost.

- Ljudi često krivo procjenjuju. Recimo, u vezi plina i LNG terminala na Krku. Isto vrijedi i za političare, ali oni to ne žele priznati?

- Ono što bih dodatno naglasio je da mi kad smo u mirnodopskim uvjetima, onda nam stvari vezane uz pitanje ciljeva postizanja nacionalne sigurnosti nisu bitna i politički se postavljamo na one koji su za i one koji su protiv i tako dijelimo i građane. Baš me zanima kako danas ljudi razmišljaju nakon ovih sukoba, jesmo li trebali kupiti zrakoplove Rafale ili, primjerice, da li je dobro da smo izgradili LNG terminal na Krku. A sjetimo se samo kakve su se političke borbe vodile oko te dvije teme. Hrvatska je još mlada demokracija i nemamo sve te procese izgrađene jer i dalje politikantstvo dominira. Moramo početi shvaćati da su politika i dugoročni politički procesi puno važniji nego što mi mislimo.

- Podržali ste mjere protiv inflacije i poskupljenja energenata. Hoće li one biti dovoljne za očuvanje standarda građana u novonastalim prilikama?

- Mjere koje je Vlada donijela su sveobuhvatne i pravovremene i paket od gotovo pet milijardi kuna svakako će biti dobar amortizer. U razgovoru s ljudima iz Vlade, znam da se na dnevnoj bazi prati situacija i poprilično sam siguran da će ukoliko se dogodi još koji poremećaj biti i reakcija, a pogotovo prema gospodarstvu i poduzetnicima. Naime, ključ je u stvaranju nove vrijednosti i moramo očuvati radna mjesta, kao što su očuvana i tijekom pandemije. Međutim, postoji i drugi dio priče, a to je da se moramo usmjeriti i na smanjenje birokracije i regulative jer to je velika kočnica našem razvoju. Osim toga, trebamo redefinirati našu energetsku strategiju, graditi skladišta plina, investirati u eksploataciju domaćeg plina, uložiti u geotermalne izvore u kontinentalnoj Hrvatskoj kako bi više energenata proizvodili sami i smanjili ovisnost o uvozu.

- Prije mjesec dana predložili ste da se počne razmišljati o ukidanju covid potvrda. Neke su ih zemlje, poput Slovenije, upravo ukinule, je li vrijeme da i Hrvatska krene tim putom?

- Upravo sam to rekao na koalicijskom sastanku koji se održava svaki utorak, stavio sam tu ideju na stol, a struka neka odluči kada je trenutak za to. Nakon par godina pandemije koja je nažalost uzela i mnoštvo života, nakon tzv. lockdowna, covid potvrda i svega što je pandemija poremetila, varijanta omikron je jednostavno promijenila situaciju. Koliko vidim sve je više država koje idu u tom smjeru, ne samo ukidanja potvrda nego i prema ukidanju velike većine mjera. Uvjeren sam da će prije ili kasnije i kod nas krenuti s tim procesima opuštanja mjera, ali ako ćemo biti realni, Hrvatska je i do sada imala jedne od najliberalnijih mjera u Europi. Smatram da smo napravili dobar balans između zaštite zdravlja ljudi i zaštite zdravlja hrvatskog gospodarstva.

- Ovaj tjedan bili ste u Bruxellesu. Neki hrvatski eurozastupnici kažu da nam je uvođenje eura siguran projekt, dok je Schengen upitan. Kakve su Vaše informacije?

- Euro i Schengen dva područja su kojima se zaokružuje strateški okvir za razvoj Hrvatske. Koliko sam informiran, na oba kolosijeka krećemo se u planiranom okviru i rokovima i to je dobro za Hrvatsku. Gotovo sam siguran da ćemo ovim tempom realizirati oba cilja u planiranim rokovima, a to bismo mogli znati već do srpnja po nekim prognozama. Izazovi pred nama, kao što su migracije i nova sigurnosna situacija u Europi, su izazovi koje je dobro da dočekamo u potpunosti integrirani u EU. Pri tome, stabilna valuta i protok robe i kapitala samo može pozitivno utjecati na naše gospodarstvo.

- HSLS nema primjedbi na te strateške odluke?

- To se uklapa u politiku HSLS-a, mi smo pro EU stranka, a taj okvir koji dobivamo punom integracijom u sustav trebamo iskoristiti za konkurentnije gospodarstvo, transformaciju birokracije u efikasnu administraciju, rasterećenje poduzetništva.  

- Kako gledate na veliki broj liberalnih stranaka u Hrvatskoj? Tu su HNS, Fokus, Centar, IDS, Reformisti – postoji li mogućnost ujedinjenja ili političke suradnje u budućnosti, trenutačno očito ne jer su neki od vas poput HSLS-a „u vlasti“?

- Stanje na liberalnom centru je usitnjeno i to traje već dulji niz godina ili bolje rečeno par desetljeća. Nažalost je tako, a vjerujem da bi za Hrvatsku bilo dobro da ima snažnu centrističku opciju kao sidro između lijevih i desnih. Opciju koja bi bila usmjerena na konkurentnost gospodarstva i obrazovanje, na promjenu birokratskog modela, transparentnost trošenja javnog novca... Inače, da se malo našalim na račun liberala, kažu da liberali stanu u jedan autobus i međusobno se posvađaju između autobusne dvije stanice. To otprilike ilustrira stanje na centru: prije će se dogovoriti SDP i HDZ, nego tri ili četiri male centrističke stanke.

- U Istri desetljećima vladate u Kanfanaru, gdje je načelnik potpredsjednik HSLS-a Sandro Jurman, ali ne širite se, iako je IDS-u slabo krenulo. Nema ljudi?

- Politika je nažalost dobila i nosi konotaciju nečeg lošeg, lažljivog, korumpiranog., prljavog i mnogi sposobni i kapacitirani ljudi jednostavno bježe od politike, to ste u pravu. Sandro radi odličan posao u Kanfanaru, ljudi ga prepoznaju kao sjajnog načelnika koji je blizak građanima i predano radi svoj posao. Teško je biti jedan od rijetkih načelnika koji nije IDS i k tome biti član danas male stranke kao što je HSLS. Ja mu se zato divim jer je u teškom političkom okruženju uspio opstati, pogotovo u regiji kao što je Istra gdje svih ovih godina dominira IDS kao snažna regionalna stranka. Na lokalnim izborima stranke daleko manje znače, bitnija su imena sposobnih ljudi koji rade velike i pozitivne stvari za svoju neposrednu okolinu, za svoje općine i gradove. Zato nama u Istri jako puno znači Sandro Jurman jer on ovdje i dalje vjerno nosi boje HSLS-a i promovira dobre politike svoje stranke. Zahvalni smo mu na tome. 

Povezane vijesti

• Dario Hrebak (HSLS) negativan na koronavirus, može biti na saborskoj sjednici
• Gradonačelnik Puljak: Hrebak je potpuno neinformiran
• Hrebak ponovno u trci za gradonačelnika Bjelovara