Mostov saborski zastupnik Miro Bulj u srijedu je zatražio od Sabora da se suprotstavi samovolji stranih teleoperatera, te uvede obavezu da se za bazne stanice mora ishoditi građevinska dozvola, kao i u svom ostalim članicama Europske unije.

 Uoči rasprave o njegovu prijedlogu Zakona o gradnji, Bulj je na konferenciji za novinare pozvao saborske zastupnike da se, "kad već Vlada Andreja Plenkovića nije prepoznala važnost ovog zakona za hrvatske građane", suprotstave samovolji stranih teleoperatera. "Sve što tražimo jest da se na teleoperatere u Hrvatskoj primjenjuju ista pravila kao i u zemljama iz kojih oni dolaze. Ni manje ni više“, poručio je.

 U prilog svom zakonskom prijedlogu naveo je podatke da je, primjerice, u Francuskoj za postavljanje bazne stanice i prikupljanje dokumentacije i dozvola potrebno čak dvije godine, u Austriji godinu dana, a u Hrvatskoj ni dva mjeseca.

 "To nam govori da u Hrvatskoj nitko ne mari što se bazne stanice postavljaju na krovove kuća, dječjih vrtića, škola, domova zdravlja, pa čak i u zvonike crkava, te na kulturnu baštinu, primjerice Klišku tvrđavu. Zračenje je u Hrvatskoj na pojedinim lokacijama 890 puta veće nego u Parizu. Dobit teleoperatera u Hrvatskoj je najviša u Europi i iznosi 43 posto, a u drugim europskim zemljama doseže najviše 20 posto. Sve su ovo podaci koji govore u prilog činjenici da nas tretiraju kao periferiju u kojoj je sve dozvoljeno i ponašaju se kao da je Hrvatska njihova kolonija", upozorio je Bulj.

 Njegov stranački kolega Nikola Grmoja osvrnuo se na nedavne kritike na račun čelnika Mosta Bože Petrova kada je izjavio da Hrvatska treba tražiti odštetu od EU zbog iseljavanja mladih. Kazao je kako je nakon toga premijer Plenković kopirao prijedlog Petrova, jer je u Bruxellesu govorio o osnivanju posebnog fonda koji bi zemljama koje su pogođene demografskim problemima omogućio dodatna sredstva.

 "Nije riječ o odšteti, to je možda teška riječ, nego o kompenzaciji. Mi već imamo kohezijske fondove, a njihov je cilj smanjenje neravnopravnosti unutar EU kako bi zemlje koje zaostaju dostigle one razvijenije. Mi samo tražimo da jedan od kriterija bude rizik od iseljavanja, jer ako je neka zemlja pogođena iseljavanjem i gubi kvalificirani kadar, ona nikada neće stići razvijenije zemlje“, istaknuo je.

  Za stav pape Franje da oko kanonizacije Alojzija Stepinca zatraži savjet patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja Grmoja je rekao da Katolička crkva želi dobre odnose s Pravoslavnom crkvom. "Za Pravoslavnu crkvu postoje određeni prijepori oko toga i papa vjerojatno pokušava uskladiti neke stavove s njom prije proglašenja Stepinca svetim. Isto tako, rekao je da se radi o blaženiku kojemu se hrvatski narod već sada može moliti i da je riječ o čovjeku koji ima svoje krijeposti i vrijednosti", rekao je.

Povezane vijesti

• HAKOM poziva na oprez
• Kuščević je grobar referenduma
• Brkićeva odluka o isključenju Bulja opravdana, neću je promijeniti