Američki F16 Block 70
Hrvatski premijer Andrej Plenković pred jednom je od najskupljih odluka u svojoj političkoj karijeri. Nakon što mu je Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskog borbenog zrakoplova 21. prosinca uputilo studiju izvedivosti za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, na njemu i najužem timu vojnih stručnjaka je da, uz suglasnost predsjednika Republike Zorana Milanovića, prihvati na što će se potrošiti između milijarde i milijarde i pol eura. Javnost zna što je u ponudi – ali ne i po kojoj cijeni i što sve ulazi „u paket“ ako se kupe novi zrakoplovi koji se nude – američki F16 Block 70 i švedski Gripena C/D – odnosno rabljeni francuski Rafale F3R i izraelski F16 Block 30.
Iz Banskih dvora jasno poručuju koje će biti osnovne domene za odabir – strategija, sposobnost aviona i financijske mogućnosti. Detalji su danas stroga vojna tajna, ali će se početkom siječnja SA sadržajem studije upoznati Odbor za obranu Hrvatskog sabora, nakon čega će Vlada donijeti konačnu odluku o odabiru višenamjenskog borbenog aviona. Nakon odluke, slijedi sklapanje ugovora s državom od koje se avioni kupuju, što bi moglo potrajati sve do kraja 2021. godine.
Dobro obaviješteni izvori tvrde da je izbor pao između dva aviona i odabiru između dvije politike – američke i europske, odnosno francuske. Američki avioni F-16 Block 70 zacijelo su najskuplji, ali predstavljaju nastavak strateške suradnje s američkom stranom koja je, kao što je do sada isticao predsjednik Milanović, dala mnogo donacija Hrvatskoj vojsci. Uz cijenu, problem novih F-16 aviona je i rok od tri-četiri godine koliko bi trajalo da se proizvedu i stignu do Hrvatske.
S druge strane, Francuska nudi rabljene, gotove zrakoplove Rafale koje stručnjaci ocjenjuju kao najbolje u svijetu. Isporuka bi mogla biti brža – čim se hrvatski piloti i zrakoplovni tehničari obuče kako ih koristiti. Ulazak u posao s Francuskom znači, po najavama, i ulazak u europski obrambeni savez i snažnije gospodarsko povezivanje s državom čije tvrtke u Hrvatskoj imaju značajne investicije – od zračne luke „Franjo Tuđman“ u Zagrebu do BINA Istre i drugog cestovnog tunela kroz Učku.
Kuloari tvrde da su iz igre ispali Šveđani, čiji SAAD nudi modele Gripen C/D koji se više ne proizvode, iako uz njih nude i zanimljiv offset program za hrvatsku industriju. Izraelska ponuda rabljenih američkih aviona F-16 Block 30 – ovaj puta uz odobrenje proizvođača – možda bi mogla biti najjeftinija – no s takvom se ponudom Hrvatska i Vlada premijera Plenkovića već opekla. Osim toga, izraelski avioni predstavljali bi polovično rješenje jer ne bi mogli služiti još tridesetak godina, koliko je rok trajanja novih borbenih aviona.
Ne treba naglašavati da se Hrvatskoj žuri s nabavkom borbenih aviona jer postojeći MIG-ovi 21 ne će letjeti duže od kraja 2024. godine. Planirana je nabavka dvanaest suvremenih aviona četvrte generacije - 10 jednosjeda i 2 dvosjeda koji, naravno, moraju biti u NATO standardima.
Ulaz u dugoročno partnerstvo
Ministar obrane Mario Banožić rekao da je izrađena studija koja će biti podloga Vladinoj odluci za konačni odabir.
- Vjerujem da će cijeli proces završiti početkom iduće godine. Bitno je da je međuresorna skupina radila na nekoliko kriterija koji su potrebni Hrvatskoj vojsci, a na temelju istih kriterija razmatrane su sve četiri pristigle ponude. S jedne strane, to mora biti zrakoplov koji će zadovoljavati naše zadaće, odražavati spremnost Hrvatske vojske i mora biti financijski aspekt prihvatljiv za nas. Isto tako, kriterij koji se odnosi na vanjsko-politički, odnosno vanjsko-diplomatske odnose, ali i ono što bi trebalo biti na korist Hrvatskoj vojsci za idućih trideset godina, rekao je ovih dana ministar Banožić. On je pojasnio da uz avione Hrvatska kupuje i naoružanje, odnosno rakete, simulatore, vježbe i obuke osoblja. Ministar obrane Banožić spomenuo je i da su neki ponuđači „korigirali“ svoje ponude u procesu pregovora.
Najozbiljniji novi zrakoplov o kojem se razmišlja svakako je novi američki F-16 koji proizvodi Lockheed Martin (LM). Ti se avioni nalaze i u zrakoplovstvima Slovačke i Bugarske, koja razmišlja o dodatnoj narudžbi osam lovaca. O prelasku sa švedskog Gripena na američke lovce razmišlja i Mađarska zbog političkih pritisaka Stockholma na Budimpeštu unutar Europske unije na temu vladavine prava.
Sve zainteresirane strane posjetile su proteklih tjedana Zagreb i predstavile svoju „robu“ zainteresiranim kupcima. Monique Brown, starija izvršna direktorica za globalne operacije kompanije Lockheed Martin izjavila je hrvatskim medijima da je „F-16 Block 70/72 najnapredniji borbeni zrakoplov 4. generacije u svijetu. On se oslanja na jednu zbilja dugu tradiciju i veliko iskustvo u njegovoj proizvodnji i korištenju. Tu govorim o gotovo pet tisuća proizvedenih komada zrakoplova toga tipa i ukupno 19 milijuna sati leta. Dakle, definitivno govorimo o zrakoplovu koji predstavlja okosnicu NATO-ove flote.“
Amerikancima je jasno da bi ta ponuda mogla biti preskupa za Hrvatsku, pa Monique Brown kaže: „Ovdje se ne radi o cijeni samog zrakoplova nego o čitavom paketu. Dakle, ne nudi se samo najnaprednija tehnologija nego i obrambene sposobnosti, obuka, potpora, a i strateško partnerstvu za koje je logično pretpostaviti da će trajati 30-40 godina.“
Financijska i politička odluka
Stručnjaci ističu da bi se Hrvatska mogla odlučiti i za rabljeni francuski Rafale, kojeg je premijeru Plenkovića došla ponuditi francuska ministrica obrane Florence Parly. Ona je za posjeta Zagrebu naglasila da su se zrakoplovi Rafale "dokazali u brojnim operacijama" i naglasila da njezina država namjerava s Hrvatskom - bez obzira na projekt nabave borbenih zrakoplova - u cijelosti osnažiti strateško partnerstvo, uključujući suradnju unutar europskog programa za industrijski razvoj na području obrane.
Kao i za američke zrakoplove F-16, tako je i za rabljene Rafale cijena nepoznanica. Poznato je, ipak, da je tvrtka Dassault Aviation u ozbiljnim problemima te da se u odboru za obranu francuskog parlamenta raspravljalo o budućnosti proizvodnje aviona Rafale. U 2021. nove borbene avione nabavljaju, uz Hrvatsku, još i Švicarska i Finska pa se Francuzi nadaju da će dobiti neki od tih poslova.
Uz to, francuski mediji tvrde da bi Dassault mogao, prodajući rabljene avione, zaraditi na prodaji rezervnih dijelova. Zbog lošeg poslovanja, očekuje se da bi francuski Rafale mogla povoljnije ponuditi rabljene avione nego što su ih nabavili Egipat, Indija i Katar. Samo je Indija na nove Rafale, zajedno s naoružanjem, potrošila 7,9 milijardi eura kada je 2016. godine kupila 36 aviona. Hrvatska kupuje tri puta manje – 12 aviona – ali 2,6 milijardi eura teško da bi mogla platiti. Ako je riječ o robi „u pola cijene“, jer se nude rabljeni zrakoplovi, cijena bi mogla biti konkurentnija od američke. Odluku će donijeti Vlada već u siječnju i ona će biti ne samo financijska, nego i politička.