(Hina/EPA)
Udruga B.a.B.e. i partneri počeli su provoditi EU projekt vrijedan gotovo 3,6 milijuna kuna cilj kojega je dubinski istražiti najveće prepreke usklađivanju privatnog i poslovnog života, jednog od ključeva zaustavljanja negativnih demografskih trendova i iseljavanja mladih.
Riječ je o projektu "Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske - prostori promjene" vrijednom 3.599.941,69 kuna, od čega se iz Europskog socijalnog fonda financira 85 posto, a iz državnog proračuna RH 15 posto. Traje 36 mjeseci a provodi se u Zagrebu te Sisačko-moslovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji, priopćila je udruga B.a.B.e., nositeljica projekta.
Partneri su Sveučilište u Zadru, Grad Novska, Vukovarsko-srijemska županija, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRIter, Udruga 'HERA' Križevci - Za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Centar za građanske inicijative Poreč, Ženska udruga "IZVOR", Hrvatska udruga poslovnih žena Krug, Domine - organizacija za promicanje ženskih prava, Prostor rodne i medijske kulture K-Zona te Mreža mladih Hrvatske. Posrednička tijela su Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Projektom će se istražiti potrebe žena i muškaraca u radno-produktivnoj dobi i mladih te analizirati i predložiti javne politike za bolje usklađivanje privatnog i poslovnog života.
"Iznimno smo sretni što ćemo dubinski istražiti koje su to najveće prepreke usklađivanju privatnog i poslovnog života u Hrvatskoj, jer je to jedan od ključeva za zaustavljanje negativnih demografskih trendova i iseljavanja mladih”, izjavila je koordinatorica Udruge B.a.B.e. Zdravka Sadžakov.
Naglasila je da će se projektom izgraditi mreža organizacija civilnoga društva (OCD) i ojačati njihovi kapaciteti za partnerski rad i međusektorsku suradnju na uspostavi smislene i cjelovite javne politike usklađivanja privatnog i poslovnog života u skladu s razvojnim specifičnostima regija u kojima djeluju članice Mreže.
Sadžakov podsjeća da je Europski institut za rodnu ravnopravnost još 2015. upozorio na nepovoljan utjecaj recesije i to specifično na primjeru Hrvatske. Kriza je, smatraju, skrenula pozornost s pitanja usklađivanja obiteljskih i poslovnih obaveza te donositelji odluka ne pokazuju veliki interes za tu temu. "Istraživanja pokazuju da radne obaveze postavljaju teško savladive prepreke ženama s obiteljima", ističe Sadžakov.
Žene su manje radno aktivne od muškaraca, stopa zaposlenosti im je manja, dok je stopa nezaposlenosti žena veća nego u muškaraca. Žene dvostruko češće od muškaraca daju prednost obitelji u odnosu na posao te tri puta više vremena troše na kućanske poslove.
Rješavanje tih problema, poručila je Sadžakov, zahtijeva promjenu zakonskih okvira, nove političke smjernice i smislen socijalni dijalog između obitelji, OCD-a, istraživača te nacionalnih vlasti i lokalnih uprava.
Ističe da uz neravnopravnost žena, na loše demografske trendove značajno utječe visoka nezaposlenost mladih i učestalo zapošljavanje ugovorima na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova.
"Kako je jedna od ciljanih skupina projekta stariji mladi, Mreža mladih Hrvatske (MMH) uključila se u projekt s ciljem poboljšanja kvalitete života mladih te kreiranja sustava podrške mladim parovima koji planiraju ili započinju obiteljski život", istaknula je Jovana Kepčija Pavlović, koordinatorica aktivnosti MMH unutar Mreže.