alarmantno stanje
U Hrvatskoj više od milijun osoba živi s debljinom, broj neprekidno raste
Ilustracija (Shutterstock)
U Hrvatskoj je broj onih koje žive s debljinom premašio milijun osoba, a stope debljine u djece i adolescenata udvostručile su se u posljednjih desetak godina, upozoravaju iz Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH) u povodu Svjetskog dana debljine koji se obilježava 5. ožujka.
Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, povezana s brojnim kroničnim bolestima poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i povišenog krvnog tlaka.
Hrvatska se suočava s alarmantnim porastom pretilosti u svim dobnim skupinama. Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je milijun, a stope debljine u djece i adolescenata udvostručile su se između 1990. i 2022., kao i stope debljine u odraslih,
"Posebno zabrinjava trend rasta pretilosti kod djece i adolescenata – 7, 2 posto djevojčica i 11, 3 posto dječaka bilo je pretilo 2022. godine, što predstavlja rast od 3, 9 posto, odnosno 6, 3 posto u odnosu na 1990. godinu. Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po udjelu pretilih odraslih u središnjoj Europi, odmah iza Rumunjske i Mađarske.
Iz udruge podsjećaju na deset preporuka za prevenciju debljine i zaštitu zdravlja osoba koje koriste lijekove za mršavljenje, kao i kod djece i odraslih.
Ističu važnost konzultacije s liječnikom prije početka uporabe lijekova za mršavljenje, osobito za osobe koje koriste druge lijekove. Važno je pratiti nuspojave lijekova te se u slučaju njih obratiti liječniku, kao i pridržavati se preporučene doze.
Također, važna je redovita tjelesna aktivnost, dovoljan unos vode, zdrava i uravnotežena prehrana te izbjegavanje alkohola.
Debljina je ozbiljno zdravstveno stanje
Potrebno je pratiti napredak kroz mjerenje obujma struka i tjelesne težine uz napomenu da je mršavljenje dugoročan proces koji iziskuje strpljenje. "Lijekovi mogu pomoći, ali ključ su zdrave navike i dosljednost", poručili su.
Za ranu prevenciju debljine kod djece najbolji početak je majčino pa se preporučuje isključivo dojenje do šest mjeseci, a zatim postupno uvođenje raznovrsne prehrane.
Savjetuje se smanjenje unosa šećera i prerađene hrane te uvođenje redovitih obroka u obiteljskom okruženju koje potiče usvajanje zdravih navika. Uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost bitno je ograničiti djeci provođenje vremena pred ekranima (manje od jednog sata za mlađu djecu) kao i kvalitetan san, jer djeci treba 10 do 12 sati sna za pravilan razvoj.
"Debljina je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva multidisciplinarni pristup. U liječenju debljine tim stručnjaka treba predvoditi endokrinolog-dijabetolog, a uz njega je važno uključiti nutricionista, psihologa, kineziologa i epidemiologa. Svaki pacijent treba individualizirani pristup, uključujući detaljnu medicinsku obradu, isključivanje sekundarnih uzroka te procjenu metaboličkih posljedica. Najvažniji fokus treba biti na poboljšanju kvalitete prehrane i usvajanju zdravijih životnih navika, umjesto isključivog fokusa na gubitak težine, jer ove promjene mogu donijeti značajna poboljšanja zdravlja", ističe predsjednik HaRPH-a Ranko Stevanović.
Globalna epidemija debljine
Gotovo 60 posto svih odraslih i trećina sve djece u svijetu imat će prekomjernu tjelesnu težinu ili će biti pretilo do 2050. ako vlade nešto ne poduzmu, navodi se u utorak u velikoj novoj studiji objavljenoj u medicinskom časopisu Lancet, uoči Svjetskog dana debljine 5. ožujka.
Autori studije koristili su se podacima iz 204 zemlje kako bi iscrtali sumornu sliku onoga što je opisano kao jedan od najvećih zdravstvenih izazova stoljeća.
"Globalna epidemija prekomjerne tjelesne težine i pretilosti bez presedana duboka je tragedija i monumentalni društveni neuspjeh", izjavila je glavna autorica Emmanuela Gakidou iz američkog Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME).
Broj ljudi s prekomjernom težinom ili pretilih diljem svijeta porastao je s 929 milijuna 1990. na 2,6 milijardi 2021., pokazalo je istraživanje.
Bez ozbiljne promjene, istraživači procjenjuju da će 3,8 milijardi odraslih osoba imati prekomjernu težinu ili će biti pretilo za 15 godina - što znači oko 60 posto svjetske odrasle populacije do 2050. godine.
Svjetski zdravstveni sustavi bit će pod ogromnim pritiskom, upozorili su istraživači, pri čemu se očekuje da će oko četvrtina pretilih ljudi u svijetu do tog vremena biti starija od 65 godina.
Također predviđaju 121-postotni porast pretilosti među djecom i adolescentima diljem svijeta.
Trećina svih pretilih mladih ljudi živjet će u dvije regije - Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku te Latinskoj Americi i Karibima - do 2050. godine, upozorili su istraživači.
Ali još nije kasno za djelovanje, rekla je koautorica studije Jessica Kerr s Murdoch Children's Research Institute u Australiji.
"Potrebna je mnogo jača politička predanost za promjenu prehrane unutar održivih globalnih prehrambenih sustava", rekla je.
Ta je predanost također potrebna za strategije "koje poboljšavaju prehranu ljudi, tjelesnu aktivnost i životno okružje, bilo da se radi o previše prerađene hrane ili nedovoljno parkova", kaže Kerr.
Više od polovice odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilih u svijetu već živi u samo osam zemalja - Kini, Indiji, Sjedinjenim Državama, Brazilu, Rusiji, Meksiku, Indoneziji i Egiptu, navodi se u studiji.
Premda su loša prehrana i sjedilački način života očiti pokretači epidemije pretilosti, "ostaje sumnja" o temeljnim uzrocima za to, rekao je Thorkild Sorensen, istraživač sa Sveučilišta u Kopenhagenu koji nije uključen u studiju.
Na primjer, socijalno isključene skupine imaju "dosljednu i neobjašnjivu tendenciju" prema pretilosti, rekao je u povezanom komentaru u The Lancetu.
Istraživanje se temelji na brojkama iz studije Globalnog tereta bolesti IHME-a, koja okuplja tisuće istraživača diljem svijeta, a financira je Zaklada Billa i Melinde Gates.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
