Održana konferencija
U Hrvatskoj odrasle osobe teško mogu do dijagnoze autizma
Ilustracija (Pexels)
U Hrvatskoj ne postoji referentni centar gdje odrasle osobe mogu tražiti službenu dijagnostiku autizma, rečeno je u utorak na konferenciji "Autizam i mentalno zdravlje" Saveza udruga za autizam Hrvatske i Udruge ASK.
"Ove godine je tema konferencije - dijagnostika, s posebnim fokusom na dijagnostici starijih i adolescenta", rekao je tajnik Saveza udruga za autizam Nikola Tadić na međunarodnoj stručnoj konferenciji organiziranoj uoči obilježavanja Svjetskog dana autizma, 2. travnja.
Napomenuo je da su se dijagnostički alati kroz godine proširili te upozorio da Hrvatska "kaska" za nekim trendovima u autizmu 10 do 20 godina.
"Jako je puno u zadnje vrijeme upita našoj službi informiranja unutar Saveza od adolescenta koji se interesiraju kako bi mogli potencijalno doći do dijagnoze autizma što je posljedica veće dostupnosti informacija putem medija i interneta", izvijestio je Tadić te pojasnio da u Hrvatskoj ne postoji referentni centar gdje odrasle osobe mogu tražiti službenu dijagnostiku autizma.
Posebno je zabrinjavajuće, kaže, što osobe starije od 21 godine izlaze iz sustava obrazovanja, a obitelji ostaju prepuštene same sebi. "Ako osobe ulaze u neka krizna stanja nema kvalitetnog rješenja, nego dolazi do loptanje između institucija, od zdravstva do socijale", upozorio je.
Stoga će se, kako je najavio, ove godine obratiti Vladi i donositeljima odluka s porukom da se zajednički razmisli o strateškom okviru i kako uhvatiti korak s trendovima u svijetu.
Istraživanje: Osim nedostupne formalne dijagnostike, izazov je i reakcija okoline
Edukacijska rehabilitatorica Svea Kučinić rekla je da su proveli i malo istraživanje o važnosti dijagnostike za mentalno zdravlje odraslih osoba u spektru autizma s grupama autističnih osoba, i to onih koje su već dobile formalnu dijagnozu, kao i onih koje se samoidentificiraju kao autistične osobe te da su ispitanici kao najveće prepreke naveli nedostupnost formalne dijagnostike unutar javnog sustava.
Jedina opcija je, kaže, otići privatno, što za sobom vuče i liste čekanja i financijski teret.
Ispitanici su naveli i druge izazove, poput reakcije okoline koje uglavnom budu poništavajuće ili relativizirajuće te osobe same na različite načine dolaze do ideje da bi mogle biti autistične.
I u širim prikazima autizma vladaju stereotipni prikazi s kojima se teško identificirati, rekla je Kučinić.
Psihologinja s edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta Sanja Šimleša izvijestila je da je u u Hrvatskoj, prema registru HZJZ-a, više od 4000 osoba s autizmom.
To je, kaže, puno manji broj u odnosu na brojke u svijetu. "Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti 2, 7 posto djece u dobi od osam godina ima autizam, dakle to je jedno dijete na njih 36, ako se gleda ta statistika u Hrvatskoj bi to bilo 0, 12 posto i kada bismo to prebacili na našu populaciju to bi bilo negdje 70-80 tisuća osoba koje žive s autizom u Hrvatskoj", dodala je.
Govoreći o uzrocima autizma, šef Klinike za neurorazvojne bolesti u švicarskoj Lausanni, liječnik Raphael Bene rekao je da postoji jedna vrsta predispozicije i genetike te da obitelji s jednim autističnim djetetom imaju 20 posto veću šansu da dobiju drugo dijete s autizmom. Što se tiče okolišnih faktora, kaže da se do sada nije uspjelo izdvojiti koji bi to dokazano povećao prevalenciju autističkog spektra.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
