Nakon što je Sindikat graditeljstva u srpnju prošle godine sklopio dogovor s Državnim inspektoratom o kontroli poštovanja kolektivnog ugovora u graditeljstvu, dosad su prekontrolirani ugovori iz oko 130 poduzeća, kojima je obuhvaćeno nekoliko tisuća zaposlenika.

Prema prvim preliminarnim podacima poslodavci uglavnom ne poštuju ugovor jer isplaćuju plaću manju od minimalne koja je kolektivnim ugovorom definirana na 1.000 eura, doznajemo od Sindikata graditeljstva.

– Podaci se još obrađuju, ali zasad možemo vidjeti da se kolektivni ugovor kod većine ne poštuje jer isplaćuju državni minimalac od 970 eura, dok je minimalac koji smo dogovorili u građevinarstvu 1.000 eura, kaže predsjednica Sindikata graditeljstva Jasenka Vukšić.

Otežan posao

– Poslodavci, naime, izbjegavaju isplatu minimalne plaće prema kolektivnom ugovoru na način da kvalificirane radnike svrstavaju u niže platne razrede, poput pomoćnih radnika ili NKV radnika, pa smo u jednoj tvrtki imali primjer da su gotovo svi zaposlenici prijavljeni kao pomoćni radnici, navodi Vukšić primjer iz prakse te dodaje da je sindikat kod nekih poslodavaca čak doživio i neugodnosti kada je zatražio na uvid kolektivni ugovor i isplatne liste radnika, odnosno manje od 10 posto obuhvaćenih tvrtki se nije odazvalo na poziv sindikata.

U sindikatu također navode da se mnoge tvrtke pozivaju i na GDPR, direktivu Europske unije o zaštiti osobnih podataka, što sindikatu otežava posao kontrole kolektivnih ugovora.

– Takvi poslodavci koji ne poštuju kolektivni ugovor i koji radnike svrstavaju u niže platne razrede su strane tvrtke, i to u najvećoj mjeri one koje nam stvaraju nelojalnu konkurenciju jer nemaju potpisan sporazum o javnoj nabavi kao sve članice Europske unije, a dolaze uglavnom iz Turske i Kine i uzimaju nam tržište, navodi predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec i dodaje da takvi poslodavci, osim što isplaćuju niže plaće od ugovorenih, još dobivaju i subvencije iz svojih zemalja da bi radili u Hrvatskoj.

Habijanec podsjeća da smo zadnjih godina imali obnovu od potresa i energetsku obnovu, što je u Hrvatsku dovelo velik broj građevinskih poduzeća i radnika, no situacija se, kaže, sada polako uhodava po pitanju nadzora, iako bi se i druga državna tijela trebala uključiti u kontrolu kolektivnih ugovora.

– Sindikatu graditeljstva je dano ovlaštenje da pomaže Državnom inspektoratu koji nema dovoljan broj ljudi, no pitanje je što radi Porezna uprava koja sve to promatra mrtva-hladna, a trebala bi kontrolirati uplate poreza i doprinosa jer se državni proračun zakida za milijarde eura.

Tu bi se trebale uključiti i jedinice lokalne samouprave, a gradonačelnici danas ne znaju ni koliko im novca u gradske proračune uplaćuju građevinske tvrtke jer 76 posto poreza na dohodak ide lokalnim jedinicama, navodi Habijanec i dodaje kako je prijedlog HUP-a da poslove nadzora provedbe kolektivnih ugovora treba provoditi Ministarstvo rada, a ne Državni inspektorat, jer u tom ministarstvu poznaju Zakon o radu i kolektivne ugovore u graditeljstvu.

Poslodavci za uvođenje reda

Bivša država je imala puno bolje rješenje, podsjeća Habijanec, jer je iznos plaće prema kvalifikaciji radnika bio riješen zakonski i nije se moglo dogoditi da, primjerice, inženjer građevinarstva bude svrstan u niži platni razred kao što se to sada događa u Hrvatskoj.

Odnosno, ne mogu inženjerske i majstorske poslove raditi ljudi s minimalnom plaćom.

Štoviše, poslodavcima u graditeljstvu gotovo pa da uopće ne trebaju pomoćni i NKV radnici, nego kvalificirani i zato je HUP itekako zainteresiran da se uvede reda u ovu djelatnost, kaže Habijanec.

Ipak, ni sindikat ni poslodavci zasad nisu naišli na neprijavljene radnike ili radnike koji rade »na crno« jer su danas ipak svi radnici prijavljeni, nastavlja Habijanec, ali im se ne poštuje ugovor, a za takve poslodavce tražit će se zabrana rada, prekid ugovora i nadoknada štete državi i naručitelju.

Nepoštovanje kolektivnog ugovora u Europskoj uniji je kazneno djelo, podsjećaju u sindikatu, a trenutno se radi na tome da se rezultati nadzora koje provodi sindikat koriste u postupcima javne nabave na način da se tvrtkama koje ne poštuju kolektivni ugovor zabrani sudjelovanje na javnim natječajima.

– Sada je to još uvijek fakultativno, a radi se na tome da postane obavezno, što će pomoći u borbi protiv nelojalne konkurencije tako da imamo punu podršku poslodavaca za to, kaže Jasenka Vukšić.

Osim što bi se takvim tvrtkama zabranilo sudjelovanje na javnim natječajima, sindikat i poslodavci predlažu da im se omogući da prije postupka javne nabave daju prethodno mišljenje o određenoj tvrtki oko poštovanja kolektivnog ugovora.

U hrvatskom građevinarstvu zaposleno je oko 150 tisuća ljudi, od čega trećinu čine strani radnici, među njima je polovina iz zemalja bivše Jugoslavije, a ostali su iz dalekih zemalja, dok prosječna plaća, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosi manje od 1.000 eura.

Mirko Habijanec zaključuje da hrvatski poslodavci u građevinarstvu nemaju problema s pronalaskom radnika, već s njihovim kvalifikacijama, ali i »nespretnim« hrvatskim propisima.

Strance zapošljava gotovo trećina tvrtki

Gotovo jedna trećina (31 posto) tvrtki zapošljava strane radnike, i to u najvećoj mjeri (80 posto) radnike zanatskih i strukovnih zanimanja, pokazalo je istraživanje HGK-a o potrebi za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada.

Najveći broj tvrtki, njih 83 posto, kao najveću prednost zapošljavanja stranih radnika ističe lakše popunjavanje upražnjenih radnih mjesta, dok im najveće izazove predstavljaju dodatni troškovi kod zapošljavanja stranih radnika i poteškoće iz sfere integracije.

Tvrtke ističu i da je do sada administrativni aspekt procesa zapošljavanja stranaca bio dug i složen pa se nadaju da će se s primjenom novog zakona administrativno rasteretiti poslodavci i radnici, ističe HGK u priopćenju o ovom istraživanju.

– Očekuje se da će potreba za stranom radnom snagom i dalje rasti, posebno u sektorima graditeljstva, turizma i trgovine. Izuzetno je važan adekvatan zakonski okvir koji će osigurati dostupnost radne snage kako bi se podržao gospodarski rast.

Posebni fokus u predstojećem razdoblju bit će usmjeren na izradu pravilnika koji će urediti uvjete smještaja za strane radnike, poručio je Igor Pokaz, potpredsjednik HGK-a za trgovinu i internacionalizaciju.