Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga novinskih izdavača (HUP UNI) Vladinu Odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za utvrđivanje potrebe javnog financiranja distribucije publicistike kao usluge od općeg gospodarskog interesa, ocjenjuje kao važan korak naprijed u smjeru rješavanja pitanja distribucije.

Naime, nakon što je Tisak plus 31. listopada 2024. raskinuo ugovore sa izdavačima s otkaznim rokom od 3 mjeseca, hrvatski izdavači suočili su se sa potencijalnom nemogućnošću plasiranja svojih izdanja na prodajna mjesta kao što su kiosci i trgovački lanci. Kako je jasna namjera vlasnika Tisak plusa, Fortenova grupe, da izađe iz djelatnosti distribucije, nužno je pronaći novo rješenje. Vjerujemo da postoje tvrtke na hrvatskom tržištu koje bi pronašle poslovni interes u distribuciji publicistike. Tisak plus do sada je distribuirao proizvode preko 90 nakladnika s više od 450 izdanja.

U svijetu lažnih vijesti, dezinformacija, širenja neprovjerenih izvora putem društvenih mreža, izuzetno je važno osigurati distribuciju tiskanih izdanja, odnosno publicistike općenito, te omogućiti hrvatskim građanima dostupnost informacija, sadržaj koji potpisuju kvalitetni, profesionalni novinari i urednici s dugogodišnjim iskustvom.

Digitalni mediji su sadašnjost i budućnost izdavaštva, no na umu treba imati da i dalje na tržištu postoji potreba velikog dijela građana za novinarstvom iz tiskanih izdanja, pogotovo kada u obzir uzmemo demografsku sliku Hrvatske i znatan broj građana starije životne dobi. Nužno je svim građanima osigurati jednak pristup informacijama i kvalitetnom novinarstvu u svim dijelovima zemlje.

Zakonom o medijima se, između ostalog, jamči sloboda izražavanja i sloboda medija, što obuhvaća neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti. Zadatak medija je javno informiranje, osiguravanje pluralizma, demokratskih vrijednosti i prava svakog građana na informaciju.

Izuzetno je važno za budućnost profesionalnog novinarstva i njihovih kuća, koje obuhvaćaju i tiskane i digitalne medije koje u najvećoj kvaliteti i kvantitetu stvaraju vlastiti sadržaj, da se na hrvatskom tržištu primjeni europska praksa. U većini zemalja članicama Europske unije, država kroz potpore podupire medijski pluralizam i pravo na informiranje. Francuska primjerice već godinama ima potporu za distribuciju publicistike, uključujući i potpore za distribuciju pretplate. Također, Švedska i Danska donijele su niz mjera kako bi osigurale proizvodnju i distribuciju sadržaja. Dobar primjer je i Belgija, koja ima dugogodišnju praksu državnog sufinanciranja distribucije publicistike putem nacionalnog poštanskog sustava. U Austriji je uspostavljen sustav izravnih subvencija za nakladnika koji zadovoljavaju kriterije profesionalnog novinarstva – tiskane i digitalne medije koje imaju značajan vlastiti sadržaj i nisu propagandnog karaktera. Italija je pružala pomoć u pokrivanju dijela troška papira, nakon velikog rasta cijena te sirovine u protekle tri godine. Uz to, uvedene su i porezne olakšice za nakladnike te se ulaže u digitalnu transformaciju medija.

Sigurni smo da se iz niza europskih praksi može pronaći rješenje za hrvatsko tržište te osigurati pravovremenu i stabilnu distribucijsku mrežu, a pritom ne opteretiti dodatno troškove poslovanja izdavača.

Povezane vijesti

• HDZ i Most u ponedjeljak pregovaraju o sastavljanju vlade
• Hoće li pandemija zabiti posljednji čavao u lijes? 2020. bi mogla biti NAJTEŽA ZA NOVINE IKADA
• Tisak prekida distribuciju novina