unatoč neisplativosti
Zbor novinara HND-a: Pokrenuti kampanju za osvještavanje o digitalnom radiju. Stručnjaci: Pokrenuti su
Ilustracija (Pexels)
HND-ov Zbor novinara digitalnih radija ovog je tjedna od države zatražio pokretanje kampanje za osvještavanje o digitalnom radiju ističući da im je ugrožen opstanak, no medijski stručnjaci tvrde da su ti radiji i pokrenuti unatoč studijama da su neisplativi i neće privući publiku i oglašivače.
Predsjednik nedavno osnovanog HND-ova Zbora novinara digitalnih radija Denis Murković dodao je da su njihovi zahtjevi i oslobađanje plaćanje koncesije za digitalno emitiranje dok se ne steknu ravnopravni tržišni uvjeti s FM radijima te sazivanje tematske sjednice saborskog Odbora za medije kako bi se odredila državna strategija prema digitalizaciji radija.
Osim toga, zahtijevaju i omogućavanje prelaska i na digitalno emitiranje lokalnim radiopostajama bez plaćanja dvostruke naknade za FM i digitalnu koncesiju, omogućavanje pristupa Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, kao i pristup natječajima lokalne samouprave za subvencioniranje sadržaja medija koji se bave lokalnim temama od javnog interesa.
'Ugrožen opstanak redakcija digitalnih radija'
Glavna urednica Radio Nacionala, prvog hrvatskog radija s nacionalnom DAB+ koncesijom, Zrinka Vrabec Mojzeš naglasila je da ni nakon gotovo tri godine od dodjela prvih nacionalnih, regionalnih i lokalnih koncesija za digitalno radijsko emitiranje nije došlo do promocije i etabliranja digitalnog načina emitiranja koji je, ocijenila je Vrabec-Mojzeš, budućnost radija.
"Država nas je prevarila", kazala je zaključivši i kako je, za razliku od prelaska televizija na digitalno emitiranje, za što je bila organizirana kampanja na razini države, za radiopostaje nije učinjeno ništa slično. "Ovakav tretman državnih institucija ozbiljno ugrožava opstanak novinarskih redakcija digitalnih radija", zaključili su novinari digitalnih radija
No, s druge strane, medijski stručnjaci upozoravaju da su, bez obzira na ulogu države, digitalni radiji u Hrvatskoj bili i pokrenuti unatoč upozoravajućih studija uoči dodjele prvih koncesija u veljači 2022. kada je nadležno Vijeće za elektroničke medije (VEM) utvrdilo da: "nažalost, studija nije pokazala ekonomsku isplativost DAB-a+".
Riječ je o "Studiji opravdanosti davanje koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge digitalnog radija – DAB+" koja je i u izdanjima narednih godina upozoravala na opasnosti koji prijete opstanku već pokrenutih digitalnih radio-postaja. Primjerice, u izdanju za 2023. navodi se ogromni problemi s oglašavanjem na DAB+ radiopostajama.
"Može se zaključiti kako je za sada prodor tehnologije digitalnog radija veoma ograničen, kako u smislu dostupnih digitalnih radijskih prijamnika, tako i u smislu svijesti potrošača o dostupnoj novog tehnologiji emitiranja", ističe se u studiji. Dodaje se i da, za razliku od procesa prelaska na digitalno televizijsko emitiranje, u koju svrhu je Vlada RH napravila i strategiju, prelazak na digitalno radijsko emitiranje ne predviđa istovremeno ukidanje analognog radijskog emitiranja.
Dakle, istovremeno postoji i digitalno radijsko emitiranje i analogno te se opravdano postavlja pitanje mogućnosti ostvarenja marketinškog prihoda isključivo od digitalnog radija. Prema njihovim podacima od tada devet anketiranih (postojećih) digitalnih radija samo je jedan ostavio marketinški prihod i to već tada skromnih 72.470 kuna tijekom jedne godine. No, i taj nakladnik nije bio koncesionar već je imao dopuštenje za emitiranje.
Oglašivači nisu prepoznali digitalni radio
"Oglašivači još uvijek nisu prepoznali digitalni radio kao platformu za oglašavanje, što je i razumljivo budući da još uvijek mali postotak građana može slušati digitalni radio", ističe se u studiji.
Konkretno, za razliku od digitalnih televizora kojih, prema studiji VEM-a, u Hrvatskoj ima oko 700.000 i omogućuju praćenje programa preko kabelskih i IP operatera te još 600.000 kućanstava s antenskim sustavima, digitalnih radio prijamnika ima iznimno malo.
"Kad je riječ o DAB+ uređajima za prijem digitalnog radijskog programa, procjena je da ih u kućanstvima i uredima tijekom četiri godine eksperimentalnog emitiranja DAB-a+ ima do 10.000, što je u odnosu na 1,3 milijuna FM radio prijamnika tek 0,8 posto", ističu u VEM-u.
Jedan od aduta digitalnog radija bilo je i obvezno uvođenje DAB+ uređaja u nove automobile gdje je, kako VEM navodi, sukladno relevantnim istraživanjima, "razvidno kako većina građana radio sluša u svojim vozilima". No, prema njihovom istraživanju, a na temelju ankete Centra za vozila Hrvatske (CVH), situacija je poražavajuća i to isključivo zbog starosti voznog parka u Hrvata.
"Promatrajući situaciju na taj način dolazimo do udjela od 7,7 posto vozila u Hrvatskoj u kojima je moguće slušati i FM i digitalni radio - DAB+ program. Dakako, prema procjenama CVH, tek ćemo 2032. imati više od 1,6 milijuna vozila s mogućnošću slušanja DAB+ radijskog programa", ističu u VEM-u.
Zaključuju i kako je studija opravdanosti pokazala da ne postoji financijska opravdanost za objavu Obavijesti o namjeri davanja koncesije za digitalni radio. "Međutim, kako ipak postoji javni interes za dobivanje koncesije za digitalni radio, osim za dva područja, te uvažavajući odgovornost i ulogu VEM-a u poticanju i razvoju novih tehnologija, Vijeće smatra kako ipak postoji šira društvena opravdanost i javni interes za pokretanje postupka davanja koncesija".
Ministarstvo kulture ističe da nije upoznato s obvezom prelaska na digitalno emitiranje
S druge strane, upravo europski primjeri usvajanja novih tehnologija bio je glavni argument za javljanje na natječaj za dodjelu DAB+ koncesija, istaknula je Zrinka Vrabec-Mojzeš. "Natječaj je bio raspisan u skladu s europskom direktivom da se svi radiji postepeno prebacuju s FM na DAB+". To je nešto na što se Republika Hrvatska obvezala", kazala je.
No, iz Ministarstva kulture i medija za Hinu su prokomentirali da nisu upoznati s europskom direktivom o obvezi gašenja analognog radijskog signala te prelaska na digitalno emitiranje niti imaju saznanja da se na tome radi.
Reagirali su i na zahtjev za omogućavanje pristupa sredstvima iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, kao i natječajima lokalne samouprave za subvencioniranje sadržaja medija koji se bave lokalnim temama od javnog interesa.
"Ističemo da Zakon o elektroničkim medijima niti u jednom svojem dijelu ne eliminira nakladnike radija koji emitiraju digitalnim putem da se prijave na javni natječaj za dodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, ako je riječ o nakladnicima radija na lokalnoj i regionalnoj razini ili neprofitnom nakladniku radija", odgovorili su u ministarstvu.
Osvrnuli su se i na zahtjev za hitnim pokretanjem javne kampanje "u svim elektroničkim i tiskanim medijima, a osobito na HRT-u" kako bi se građane osvijestilo o digitalnom načinu emitiranja radijskih programa uz promociju kupnje digitalnih radio prijamnika.
"Želimo naglasiti da ovo ministarstvo nije najavljivalo kampanju vezanu uz digitalno emitiranje radijskog programa niti je bilo kontaktirano vezano za njezinu izradu ili provedbu", zaključili su u Ministarstvu kulture.
Miroslav Edvin Habek
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
