O tome je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govorila dr. med Ljiljana Milišić Ždralović, rukovoditeljica Službe za provedbu ugovornih obveza HZZO. Na pitanje koriste li Hrvati više bolovanja nego neke druge nacije odgovara kako smo mi "u zlatnoj sredini".

- Mi vjerujemo našim ugovornim doktorima jer bolovanja otvaraju doktori primarne zdravstvene zaštite, rekla je.

Kazala je kako se jednako kontroliraju kratka i duga bolovanja. Što se tiče statistike gdje ima najviše bolovanja, kaže kako ona prevladavaju u zanimanjima gdje postoji teži fizički rad.

Prema podacima za 2024. godinu, kazala je kako su zavodi morali izdvojiti za naknade za bolovanja oko 220 milijuna eura. Na kraju je dodala kako su ljudi na bolovanju najčešće zbog zdravstvenih problema, ali privremena spriječenost za rad može se koristiti zbog njege nekog člana obitelji.

Nakon 19 godina što nisu mijenjane, trebali bi se promijeniti iznosi naknada za bolovanje, nove su vijesti iz Ministarstva zdravstva. Gost u studiju "Dobro jutro, Hrvatska" bio je i Tomislav Dulibić, državni tajnik iz Ministarstva zdravstva.

Kazao je kako se pri kontrolama bolovanja zatvori oko 30% bolovanja, jer kontrolori utvrde da ona nisu regularna. Budući da tih 30% bolovanja otvara liječnik obiteljske medicine, potvrdio je kako postoje sankcije za tog liječnika koji je bolovanje otvorio.

Pred nama su izmjene zakona.

- One donose demografsku i socijalnu politiku Vlade. Došlo je na red da se povećaju naknade za bolovanje, s obzirom na to da je bio postavljen limit na 4200 kuna neke 2006. godine. Sad se to povisuje na 995 eura, kazao je Dulibić.

- Govorimo o naknadi za dugotrajno bolovanje, prva 42 dana bolovanje ide na teret poslodavca, nakon 42 dana ide na teret HZZO-a, a za određene kategorije ide odmah na teret HZZO-a i do sada je tu bio limit od 565 eura, pojašnjava Dulibić.

Dodaje kako prihvaćanje zakona u Hrvatskom saboru očekuju 1. lipnja.

Cijeli prilog dostupan je na poveznici.