Vlasnice obrta koje odu na rodiljni dopust već su godinama osuđene na mizernu potporu koja im ne omogućuje ni pokriće minimalnih životnih troškova. Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su u proceduri, njihova rodiljna naknada ne bi smjela biti manja od 701,89 eura, što će rodiljama obrtnicama gotovo udvostručiti iznos dosadašnje naknade.

Iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) zatražili su, međutim, da se taj prag dodatno poveća jer smatraju diskriminirajućim što je ova kategorija rodilja time izjednačena s nezaposlenim majkama.

Poruka zaposlenima

Obrtnice koje su na paušalu moraju prije odlaska na rodiljni dopust zamrznuti obrt, ali niz troškova vezanih uz svoj obrt i dalje moraju podmirivati. Tako, na primjer, moraju plaćati hladni pogon, najam, režije i ostale troškove, što je uz postojeću naknadu financijski iscrpljujuće, a uz obrtništvo kao jedini prihod praktički nemoguće.

– Dugo vodimo borbu s HZZO-om oko visine tih naknada. Imate, na primjer, fizioterapeutkinju koja ima svoj obrt, i mjesečno zarađuje od 1.500 do 2.000 eura. Prema trenutnim odredbama Zakona o rodiljnim naknadama, ako je paušalista i odlazi na porodiljni u Zagrebu, primat će naknadu od 381 euro mjesečno. Izmjenama Zakona to se sada mijenja na 700 eura, ali isto toliko dobit će nezaposlena majka. Pohvaljujemo povećanje tog iznosa, ali se istodobno i pitamo koja se poruka time šalje majkama, pogotovo zaposlenima, komentira Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a.

Iz HOK-a su podržali povećanje rodiljnih naknada u svrhu popravljanja demografskih prilika i stvaranja poticajnog okruženja za obitelj i djecu s naglaskom na usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života. Povećavanje minimalnih iznosa naknade za roditelje obrtnike tražili su još 2022. godine kada se ovaj zakon zadnji puta mijenjao te je ovo povećanje na tragu njihovih zahtjeva.

– Upozoravali smo da je osnovica umanjena za doprinose i pripadajući porez manja od minimalne plaće i da ne pruža materijalnu sigurnost obiteljima s djecom. Sada se predviđa da samozaposlenom roditelju naknada plaće ne može iznositi manje od 159 posto proračunske osnovice, što iznosi 701,89 eura i značajno je više u odnosu na dosadašnjih 2,19 eura naknade po danu za obrtnice u paušalnom oporezivanju. Međutim, isti je iznos predviđen i za nezaposlene osobe, pa se s pravom postavlja pitanje kakva se time poruka šalje za više od 41.000 vlasnica obrta, kaže predsjednik HOK-a, predsjednik Dalibor Kratohvil. HOK stoga traži da se vlasnicama obrta iznos potpore poveća na 219 posto proračunske osnovice, odnosno na 966,75 eura, koji je najbliži iznosu minimalne plaće i neophodan u osjetljivom vremenu kad majka posao stavlja u mirovanje, a potrebe djeteta dodatno utječu na kućni budžet.

Skromni rezultati

Dok zaposlene žene imaju pravo na punu plaću tijekom prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta, a sad će to imati tijekom pune godine dana, obrtnice koje postanu majke daleko su od tog standarda. U najvećem su gubitku, svakako, obrtnice koje najviše zarađuju. Već godinama, bitka koja se vodi oko njihovog statusa daje skromne rezultate.

– Kad smo tražili da se rodiljna naknada obrtnicama veže uz minimalnu plaću, rečeno nam je da se nitko drugi ne veže pa ne mogu ni obrtnice. Ovo je napredak, nismo nezadovoljni, ali mislim da se nezaposlene majke i obrtnice ne bi smjele jednako valorizirati, smatra Mostarčić, te dodaje kako pokušavaju biti razumni partneri jer državi 200 eura mjesečno više po rodilji obrtnici ne bi trebao biti problem.

U Hrvatskoj je danas više od 100 tisuća obrta, a oko 40 posto svih obrtnika su žene.

– To nas veseli, lijep je to postotak koji govori da žensko poduzetništvo raste. Djelatnosti uz koje su žene više vezane su kozmetičari i frizeri, ali i trgovina, poslovno savjetovanje, imamo i IT-stručnjakinje. Dobro je da njihov broj raste, a bilo bi pogrešno destimulirati ih u tome ovakvim stvarima, zaključuje Mostarčić.

Povezane vijesti

• Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a o gastro potencijalu Hrvatske i kvaliteti kadrova
• HOK: Slučajeve izolacije HZZO treba tretirati kao povredu na radu
• HOK: U krizama su najranjiviji mali i srednji poduzetnici