pOSLANI NA ponovno vještačenje
Dobra mjera koja se teško ostvaruje: Više od sto tisuća osoba s invaliditetom još čeka inkluzivni dodatak
(Snimio Marijan Susenj / Pixsell)
Dvadesetgodišnja Zagrepčanka T. M. (podaci poznati redakciji) unatoč višestrukim dijagnozama i invaliditetu koji ima već godinama, upućena je potkraj prošle godine na ponovno vještačenje kako bi ostvarila pravo na inkluzivni dodatak.
Ogorčena činjenicom da se od nje traži novo vještačenje i dodatna medicinska dokumentacija, tvrdi da država prema osobama s invaliditetom ima maćehinski odnos.
– Do svoje punoljetnosti prikupila sam najmanje 50 medicinskih dokumenata o hospitalizacijama i liječenju koje sam prošla. Školovala sam se po prilagođenom programu, a na kraju svega zavod za vještačenje ustvrdio je da nemam dovoljno dokumenata.
Imam invaliditet drugog stupnja i pitam se kako je moguće da preko noći ozdravim te da moram ponovo na vještačenje na koje čekam već mjesecima, požalila nam se ova djevojka.
Inkluzivni dodatak, uveden prvi put u 2024. godini, zamijenio je sve postojeće socijalne naknade te objedinio osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, dječji doplatak i novčanu pomoć za nezaposlene s invaliditetom.
U odnosu na ranije naknade, značajno su povećani iznosi mjesečnih naknada koje se, ovisno o razini potpore, kreću od 138 pa do 720 eura, neovisno o prihodu ili imovini korisnika.
Neutemeljene pritužbe
Premda je riječ o poboljšanju sustava, inkluzivni je dodatak naljutio mnoge koji ga nisu dobili na vrijeme, ili su morali ponoviti vještačenje. Potvrđuju nam to u Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom, gdje je udio pritužbi koje se odnose na inkluzivni dodatak prešao dvije trećine ukupnog broja svih pritužbi u 2024. godini.
– Osobe s invaliditetom se najčešće žale na dugotrajnost postupka priznavanja prava na inkluzivni dodatak, unatoč tome što je Zakon o inkluzivnom dodatku propisao rok od godine dana, do kraja prosinca 2024. godine, u kojemu prava ostvarena na osnovu invaliditeta do 2023. godine moraju biti »prevedena« na inkluzivni dodatak, kaže nam Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom.
Zakon je definirao da svim postojećim korisnicima to pravo pripada od 1. siječnja 2024. godine te da će im biti isplaćena razlika do pripadajućeg iznosa inkluzivnog dodatka, ali većina onih koji su se potužili pravobranitelju nije zadovoljna brzinom donošenja rješenja, na koja se čeka mjesecima.
Postupke je dodatno usporila potreba novog vještačenja za osobe koje nemaju odgovarajući nalaz propisan Zakonom o inkluzivnom dodatku.
– Iako su naknade na temelju invaliditeta značajno povećane, provedba zakona je pred Hrvatski zavod za socijalni rad i Zavod za vještačenje postavila brojne prepreke, koje se uz ograničene resurse unatoč prioritetnom rješavanju ne mogu pravodobno otkloniti.
Pridonijelo je tome i enormno povećanje broja zahtjeva koje je premašilo očekivanja. Procjenjivalo se da će biti 150.000 zahtjeva, a podneseno ih je više od 200.000, navodi Jurišić.
Dio pritužbi odnosio se i na razinu inkluzivnog dodatka ili neostvarivanje tog prava.
– Prema našim uvidima, određeni je broj pritužbi neutemeljen, a razlog su često nerealna očekivanja građana da će dobiti to pravo.
To je, na primjer, slučaj kod osoba s blažim stupnjevima invaliditeta ili osobama s kroničnim bolestima koje bitnije ne utječu na njihov funkcionalni status.
Upravo ova očekivanja su rezultirala enormnim povećanjem zahtjeva za inkluzivni dodatak, što je doslovce zagušilo sustav, ističe pravobranitelj.
U Ministarstvu rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kažu kako su dosad pokrenuti postupci za ukupno 147.752 korisnika objedinjenih naknada koji su ih koristili na dan stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku.
Postupci su pokrenuti po službenoj dužnosti radi utvrđivanja ispunjavaju li ti korisnici uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak.
Hrvatski zavod za socijalni rad dosad je donio 173.822 rješenja o pravu na inkluzivni dodatak, a od tog broja ih je pozitivno riješeno 160.082, što znači da je toliko osoba u Hrvatskoj dosad realiziralo pravo na inkluzivni dodatak.
Gomila novih zahtjeva
– U tijeku su postupci po novim zahtjevima, a ukupno su zaprimljena 110.942 nova zahtjeva za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, kažu u resornom ministarstvu. Ako veći dio tih zahtjeva bude riješen pozitivno, znači da će pravo na inkluzivni dodatak u konačnici ostvarivati više od 250.000 ljudi.
U Zajednici saveza osoba s invaliditetom (SOIH) nemaju mnogo pritužbi članova zbog nemogućnosti realizacije prava na inkluzivni dodatak, ali kažu kako je mnogo nerazumijevanja i nesnalaženja u toj proceduri.
– U zadnjih 15 dana nijedan poziv nije bio zbog inkluzivnog dodatka. Jučer me zvao naš član koji zahvaljuje jer je ostvario prava. Ima nešto onih koji su prekasno podnijeli zahtjev, jer i naši ljudi su malo inertni, kaže Marica Mirić, predsjednica SOIH-a.
Objašnjava i potrebu novog vještačenja, zbog koje su mnogi članovi nezadovoljni.
Do 2015. godine su, naime, osobe s invaliditetom bile vještačene samo po tjelesnom oštećenju, a sada, prema međunarodnoj klasifikaciji invaliditeta, moraju se vještačiti i prema funkcionalnim sposobnostima.
Neki nisu ni podnijeli zahtjev
– Netko može imati paraplegiju, oduzetost donjih ekstremiteta, ali uz to može imati i neke probleme s rukama koje dijagnoza paraplegije ne pokriva. Znači on mora biti vještačen po svojim funkcionalnim sposobnostima, da se vidi može li dohvatiti čašu, može li napraviti pet ili 500 koraka, sve je to važno. I mišićnih distrofija, na primjer, ima 90 vrsta, ilustrira Marica Mirić.
Oni koji su dobili inkluzivni dodatak u pravilu su, kaže, zadovoljni iznosom, osim onih koji nisu donijeli nove nalaze pa im nije uzeta u obzir nova dijagnoza. Ljudi, dodaje, trebaju brinuti o sebi, kako bi bili svjesni da im promjena zdravstvenog stanja može donijeti i pravo na veći inkluzivni dodatak. Neki koji to pravo imaju, još uvijek nisu ni podnijeli zahtjev za inkluzivni dodatak.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
