(Snimio Luka Jeličić)
Prvi dan škole počeo je jučer sa zaključanim vratima i kontrolom ulaska u zgradu, što učenike i nastavnike čini bitno sigurnijim nego potkraj prosinca, kad se u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko dogodila nezapamćena tragedija u kojoj je jedno dijete ubijeno, a nekoliko njih ranjeno. Unatoč povećanim mjerama sigurnosti, međutim, mnogi su u svoju školu prvog dana nastave ušli sa strahom, što je dodatno potenciralo prisustvo zaštitara na ulazu i policije koja je jučer pojačano patrolirala pred odgojno-obrazovnim ustanovama.
Kontrola ulaza i izlaza u školu zapravo je jedina efikasna mjera zaštite školskih zgrada koja je prvog dana drugog polugodišta uspješno implementirana u škole. Neki su gradovi, poput Zagreba ili Dubrovnika, osigurali zaštitare za sve osnovne škole na svom području, što je opet izazvalo nezadovoljstvo drugih koji to nisu dobili. U školama željno iščekuju zapošljavanje specijaliziranih djelatnika zaduženih za sigurnost jer su spremačice i domari – poručuju – daleko od kadra koji može uspješno obavljati takvu ulogu.
Više od zaključavanja vrata nije se ni moglo provesti u nešto više od dva tjedna školskih praznika, a na školama je da do zapošljavanja novog osoblja organiziraju nadzor nad ulazom u zgradu. To neće biti nimalo lak posao, jer spremačica i domara nema dovoljno da bi odradili posao zaštitara, niti su za njega educirani. Obrazovni sindikati inzistiraju na tome da se djelatnicima škole koji već imaju svoj opseg posla ne smije narediti da stoje na ulaznim vratima nekoliko sati.
– Nikome se ne može naložiti bez njegove suglasnosti da bude na ulazu. Bilo je već takvih situacija, ljudi su preplašeni, zato smo poslali uputu članstvu kako da postupi u slučaju da im poslodavac naloži poslove kontrole ulaska i izlaska. Savjetujemo da traže pismeni nalog, a onima koji budu izloženi pritisku ili sankcijama, u sindikatu ćemo osigurati odgovarajuću pravnu zaštitu, najavljuje Željko Stipić, čelnik Preporoda.
Pojašnjava kako prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavac ne može od radnika tražiti da obavlja poslove za koje nije educiran te kako tehničko osoblje u školama nema ovlasti pregledavanja torbi i legitimiranja posjetitelja škole, zbog čega bi moglo i zakonski odgovarati. "I treće, taj je posao vezan uz stres i strah, a kako procjena rizika ne postoji, ne može se od djelatnika tražiti da ga rade", tumači Stipić. Velika većina spremačica i domara već je prihvatila dodatnu dužnost, ali u sindikatu su sigurni da će je dio zaposlenih odbiti.
U srednjim školama situaciju dodatno komplicira činjenica da su učenici slobodniji i teže je kontrolirati ulaze li u školu osobe izvan kolektiva. Mnoge srednje škole funkcioniraju na više lokacija, dok osigurati mogu samo glavnu zgradu pa su tako neke srednje škole jučer bile zaključane, bez dežurstva na ulazu.
Srednjoškolci za vrijeme velikog odmora smiju izaći do trgovine, a nemoguće je – kažu ravnatelji – u tako kratko vrijeme uspostaviti kontrolu nad time jesu li se sve osobe koje su izašle i vratile u školu ili je s njima ušao još netko.
– Svatko se od ravnatelja snašao na svoj način, s raspoloživim tehničkim osobljem, ali nemamo ga ni izdaleka dovoljno. Škola nam radi u četiri ili pet zgrada u dvije smjene, a ima tri spremačice i jednog domara. Trebala bi ih imati deset da sve pokrije.
Želimo da se naprave iskaznice sa čipovima i slikama za sve učenike i zaposlene jer naši dežurni na porti ne poznaju sve naše učenike, a imamo puno učenika putnika, navodi Suzana Hitrec, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja srednjih škola. Inzistira na tome da se pronađu sredstva za zapošljavanje dodatnog osoblja, kao i stručnih suradnika, te da se zastarjeli Državno-pedagoški standard prilagodi novim okolnostima.
Iz dječjih vrtića upozoravaju, s druge strane, da se o njima u ovoj priči nije povelo računa, kao što su izvan fokusa ostali i domovi za starije i nemoćne nakon što se, podsjetimo, prošlog ljeta u domu u Daruvaru također dogodio teški oružani incident s ljudskim žrtvama. Odgojitelji u dječjim vrtićima ogorčeni su ignoriranjem resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koje im, kažu, nije poslalo nikakve upute u pogledu sigurnosti.
– Sigurnost u vrtićima više je od zaštite ulaza. Znamo da treba osigurati maksimalnu sigurnost ulaska, ali je isto tako činjenica da u posljednjim mjesecima imamo povećan broj ozljeda u vrtićima i izlazaka djece iz vrtića, i to vrlo male djece.
To znači da nešto s našim sigurnosnim protokolima ne štima, navodi Katarina Turković Gulin, predsjednica Udruge odgojitelja Sidro. Podsjeća da rade u teškim uvjetima, gdje ih je premalo, a ni osnovni se standardi ne poštuju.
– Radimo u nenormalnim uvjetima, što potvrđuje najnoviji primjer iz Slavonskog Broda, gdje je grad upisao 634 djeteta više nego što smije biti u vrtiću. Kako ćete tu išta odraditi?! Sigurnost unutar vrtića danas je puno veći problem nego mogućnost ulaska strane osobe, tvrdi. Ljuti ih, dodaje, što ih Ministarstvo u ovoj situaciji ignorira, kao za vrijeme pandemije koronavirusa, kad su se epidemiološke mjere slale samo školama, a njih se zaobišlo.
"Nitko ne razmišlja o nama, a naš problem sigurnosti puno je širi i kompleksniji u odnosu na tragediju u Prečkom", ističe. Jučer su im se, kaže Turković Gulin, javili roditelji prestrašeni pojavom policije ispred vrtića. Očito je na djelu strahovita nervoza koja se pretvara u psihozu, slično kao u lockdownu, a to je izrazito loše za mentalno zdravlje djece, upozorava ova odgojiteljica.
– Pitam se želimo li zaštitare u vrtićima i policiju ispred njih, da nam djeca rastu u takvoj psihozi. Već imamo sigurnosne protokole, imamo zaštitne brave koje priječe djeci da neopaženo izađu iz vrtića, ali se u velikom broju vrtića to ne održava kako treba, upozorava čelnica udruge Sidro. Podsjeća i da su odgojitelji preopterećeni jer je umjesto standarda od 12 jednogodišnjaka, u skupinama i po 25-tero djece.
– Treba nam više obrazovnog kadra i stručnih suradnika. To je rješenje, a ne detektori metala, zaključuje.
Da se ništa nije poduzelo na podizanju sigurnosne razine u domovima za starije nakon slučaja u Daruvaru, kad je bivši vojni policajac ubio šestero ljudi, među njima svoju majku, štićenike i zaposlenike doma, potvrđuju nam u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Čelnica tog sindikata, Jasna A. Petrović, ističe kako zaštita ulaza u domove nije ključni problem za korisnike, već je to zatvaranje domova posjetiteljima, kako se ne bi otkrili katastrofalno loši uvjeti u kojima mnogi stariji korisnici danas žive.
U resornom ministarstvu tu ne vide problem jer, kažu, pružatelji usluga jamče korisnicima sigurnost u skladu s Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.