najčešće su prepušteni sami sebi

Pravilnik za darovite učenike mijenja se nakon 33 godine

| Autor: Glas Istre
(Snimio Hrvoje Jelavic / Pixsell)

(Snimio Hrvoje Jelavic / Pixsell)


Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 10 000 darovite djece. No osim iznimaka u školama, udrugama koje brinu o toj djeci i centrima izvrsnosti, najčešće su prepušteni sami sebi. Pravilnik za darovite učenike napokon se nakon 33 godine mijenja i donosi novi pa će se, najavlju u resornom ministarstvu, i početi provoditi sustavna briga za tu djecu od predškolske dobi, prenosi HRT.

U splitskom centru izvrsnosti već osam godina sustavno se brinu o darovitim učenicima, ali i profesorima.

- Želimo naglasiti to područje , jer smo primjetili kroz godine da taj dio unutar redovitog školskog sustava nije na zadovoljavajući način tretiran i mi smo pokrenuli ovaj program kao dio obogaćenja redovitog sustava obrazovanja, rekao je Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu Splitsko- dalmatinske županije.

- Godišnje organiziramo generacijsko testiranje u 94 škole Splitsko-dalmatinske županije. Nije poanta njih samo prepoznati nego i pružiti im adekvatne programe u kojima će se taj potencijal razvijati, pojasnio je Tomislav Zelić, ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije.

Sastaje se subotom više od 400 učenika i više od 140 mentora.

No, novim pravilnikom timovi će od predškole do kraja srednje škole prepoznavati upravo darovitu djecu i osigurati im uvjete.

- Može inicijativu pokrenuti učitelj, roditelj, stručni suradnik, novina je da će tim za darovitu djecu preuzeti sve te obveze za utvrđivanje i praćenje te djece, objasnio je Momir Karin iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

A u Pravilniku, i starom i ovom novom, jedna od zanimljivosti vezana za darovitu djecu jest da ostaje akceleracija, odnosno preskakanje razreda. Prevedeno, uz određene uvjete, učenik polaganjem razrednih ispita u jednoj školskoj godini može završiti dva razreda. Nekada je tako iz prvog u treći preskočio i Bruno Šimleša. Kaže, nije bilo lako.

- U društvenom smislu mi je bilo teško, jer sam bio najmlađi, ali mi je bilo i dobro jer sam upoznao neke ljude s kojima sam mogao raditi matematiku, ja sam tada bio talentiran za matematiku, ne znam gdje je to nestalo i bilo mi je draže što je gradivo zahtjevnije, prisjetio se.

- Ono što je dobro za razliku od mog vremena jest da postoji puno udruga koje pomažu djeci koja su izvrsna da nekako budu još bolja, nadovezao se Šimleša.

Cijeli prilog dostupan je na poveznici.


Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter