Matthias Horx jedan je od najpoznatijih njemačkih futurologa, stručnjaka koji se bavi trendovima budućnosti. Znati što donosi budućnost sveti je gral svakog businessa pa tako i turističkog, pogotovo u vrijeme u kojem je sve neizvjesno, osim same neizvjesnosti.

Geopolitičke krize i promjene, demografski tokovi, promjene klime… Samo su dio onoga što oblikuje aktualnu situaciju u turističkoj branši, kao i potrošnju i izbor suvremenog turista. A što ujedno donosi značajne rizike, ali i prilike za budućnost.

Horx je bio jedan od predavača na konferenciji RDA u Rijeci gdje smo s njim razgovarali o budućnosti turizma i trendovima koje se može očekivati.

Poslovni nomadi

Što najviše karakterizira turizam današnjice i što je budućnost turizma?

– Mobilnost ljudi se iz godine u godinu povećava, i ta mobilnost ima tako velik raspon. Tu govorimo s jedne strane od migracija izbjeglica s ratnih područja, do toga da danas ljudi putuju od mjesta do mjesta, radeći u isto vrijeme.

Dakle, imamo novi fenomen poslovnih nomada, ljudi koji nemaju neko mjesto ili grad u kojem su kod kuće, stacionirani, već žive i rade sad ovdje, sad ondje. Mogu živjeti bilo gdje, poduzetnici su i rade na projektima, nisu zaposlenici u nekoj firmi.

Taj segment je prije desetak godina činio možda pet posto radne snage, dok je sada taj udio narastao na nekih 15 posto. Isto tako, građani više ne putuju kao nekad u smislu da odu na jedan veliki odmor tijekom godine, već se uz to radi o nekoliko kraćih putovanja.

Isto tako, ono što se u posljednje vrijeme događa, a što možda kod vas u Hrvatskoj nije toliko izraženo, jesu brojni problemi u željezničkom i avioprometu. Rekao bih i kako je globalizacija kakvu poznajemo gotova.

Kako vidite Hrvatsku kao dio europskog turističkog kruga?

– Hrvatska je doživjela rast turizma. Imate prekrasnu poziciju, niste daleko od velikih europskih centara naseljenosti, kao što su Austrija, Njemačka ili Švicarska. Imate toliko puno otoka na kojima gost može naći mir i tišinu.

Razvili ste i gastroturizam, čak i »calmnesstourism«, turizam mira, jer mnogi turisti ne žele biti u velikim hotelima sa stotinama drugih gostiju, tu je i outdoor ponuda koja se danas jako traži. Vi s takvom obalom nemate problema, samo morate pravilno upravljati turističkom ponudom i razvojem. Godinama rastete korak po korak i to je dobro.

Puno potencijala

I kod nas je primjetan trend apartmanizacije…

– Ali gledajte kako su vam otoci oblikovani, još je toliko građevinski netaknutih područja i to vam je velik forte. Uspoređujući s Grčkom, koja također ima razvedenu obalu, međutim, puno više turizma, vi imate još uvijek toliko potencijala.

Problem je kod Hrvatske što ste uvijek bili low-budget destinacija, a kada ulažete i profesionalizirate industriju, neminovno i cijene rastu. No to je bio i ispravan put, jer da ste ostali na niskim cijenama i samo povećavali količinu kapaciteta, sve biste uništili.

Premali smo da bismo se borili niskim cijenama protiv masovnosti destinacija u Španjolskoj, Turskoj ili Grčkoj…

– Ni ne trebate. Okrenite se individualnom turizmu, turizmu vezanom za prirodu, stvorite niše, ponudu za posebne grupe gostiju, ne samo jednu. Masovni turizam uvijek dovodi do uništenja krajolika.

Znamo što se dogodilo Maroku. Naravno da je primamljivo imati više turista, ali kao što vidimo na primjeru Maroka, zemlja se ne bogati od turizma. On može pomoći, ali ne možete se osloniti samo na turizam. Ja osobno vidim kao privilegij to što vi u Hrvatskoj imate u smislu prirodnih bogatstava i tradicije. Ali resursima morate upravljati mudro.

Konzervativan biznis

Što je budućnost putovanja autobusima?

– To je jedan vrlo konzervativan business. Nema toliko rizika i uvijek će biti potreban, posebno kod odredišta koja nisu toliko udaljena i za koja nemate infrastrukturu za aviopromet ili željeznički promet.

Prednost je Hrvatske što je klasična autobusna turistička destinacija. No pitanje je ako razvijate turizam, i pojačavate aviopromet, da li autobus ima novu kvalitetu koja će privući putnike. Autobusni promet se također profilira, danas imate autobuse u kojima se može spavati.

No, pitanje je imate li u Hrvatskoj luksuzne autobusne terminale za takve autobuse. To je nova razina komfora. Ne znam je li industrija općenito dovoljno inovativna da krene u tom smjeru. U središnjoj Europi imate tematske autobuse, rock&roll putovanja, imate hranu u autobusu… Dakle, svaka grupa ma svoju temu.

Autobusi nemaju dobar imidž, uglavnom ih se smatra transportnim sredstvom za seniore koji si ništa drugo ne mogu priuštiti, ali niša je perspektivna.

Tko će u budućnosti imati više uspjeha, autobusi ili vlakovi?

– Vlakovi baš ne funkcioniraju u zemlji kao što je Hrvatska zbog same konfiguracije terena. Cijeli sustav morate postaviti od nule, vidimo kako su u Japanu, a koji ima najbolji željeznički sustav na svijetu, nakon rata napravili željeznice planski kroz cijelu zemlju.

No ovdje, bojim se, to ne možete napraviti, gradnja željezničkih pruga je jako skupa. Možete stvoriti jaka čvorišta na koja se onda naslanja autobusni promet.

Znači budućnost u Hrvatskoj su autobusi i avioni.

– Da, ali električni i jako lijepi, luksuzni autobusi te hidroavioni.

Moderne tehnologije i klimatske promjene

Što biste rekli, koliko klimatske promjene utječu i utjecat će u budućnosti na turizam? Ljudi su počeli govoriti o »coolcationu«, odnosno bježanju iz toplih južnih zemalja u hladnije sjeverne…

– To je točno, ali se radi o sporom procesu. Ima puno onih koji nisu zainteresirani za more, međutim, s druge strane, moderne tehnologije danas omogućavaju savršeno klimatizirane hotele. Na Jamajci je vruće i vlažno, no ondje imate američke hotele u kojima se ljudi smrzavaju.

Tim gostima nije važno gdje su, u kojoj zemlji, već su vezani samo za hotel. Pogledajte Dubai, oni rade upravo to. No pitanje je koliko se energije potroši, a koliko je ujedno onečišćenje okoliša, da bi se to postiglo.

Postoje vrlo dobri sustavi obnovljive energije kojima se ta potreba za energijom može dosta dobro pokriti. Pogotovo u zemljama s puno sunca. Tamo bi svi hoteli trebali biti opksrbljenim energijom iz solara.

I da, nije jednostavno reći, u Italiji je toplo pa ljudi putuju na sjever. Navike su duboko usađene u ljude, ide se na more i ako je toplo, a onda se ljudi žale menadžeru hotela zašto se bazen ne rashlađuje…

Povezane vijesti

• Ugostitelji i hotelijeri zbrajaju eure, novi podaci govore o golemom rastu prometa, ali i – inflaciji
• Kako stoji hrvatski jahting? "Tko se ikada žalio na cijenu Lürssenove jahte ili Bugattijeva automobila"
• Booking nekim hrvatskim iznajmljivačima duguje i po 30.000 €: "Ništa mi nisu isplatili cijelu sezonu"