Velik pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. Ekonomski analitičar: "Nismo u opasnoj zoni ali..."

(Snimio Patrik Macek / Pixsell)

Industrijska je proizvodnja u kolovozu, nakon kratkotrajnog uzleta u srpnju, opet zabilježila pad, i to najsnažniji od početka pandemije u travnju 2020., čime se Hrvatska svrstala među države s najvećim padom industrije u EU-u, uz bok Grčkoj i Danskoj, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Za razliku od Hrvatske, industrijska je u proizvodnja u eurozoni u kolovozu zabilježila najsnažniji rast od početka godine.

Daleko najveći pad proizvodnje zabilježen je u Luksemburgu, za 9,2 posto, a slijedi Hrvatska s padom od 4,6 posto u odnosu na srpanj, kada je prema revidiranim podacima bila poskočila za 6,3 posto. U Danskoj i Grčkoj industrijska je proizvodnja pala za 4,5 odnosno 4,4 posto.

Trgovina u minusu

Ekonomski analitičar dr. Petar Vušković podsjeća da nam industrijska proizvodnja pada još od lipnja prošle godine, uz izuzetak u ovogodišnjem srpnju, otprilike kada je i njemačko gospodarstvo počelo stagnirati. Pojašnjava da pad obujma industrijske proizvodnje korelira s padom vanjskotrgovinskih odnosa, tj. izvoza, pa nam se jednostavno dogodio pad potražnje iz inozemstva za proizvodima koji se proizvode u Hrvatskoj.

»Pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, osim što se može pripisati smanjenoj potražnji iz inozemstva, može se pripisati i nekim unutarnjim procesima, primjerice stečaja Varteksa, smanjenoj aktivnosti duhanske proizvodnje te smanjenoj aktivnosti u rudarstvu i preradi nafte. Dobro je da industrijska proizvodnja u EU-u s naglaskom na Njemačku više nije u padu, dapače, ona se oporavlja i raste. Takvi povoljni industrijski procesi će se preliti i na naše tržište odnosno industriju«, navodi Vušković, no dodaje da ćemo na kraju godine, kada budemo imali jasniju sliku industrijske proizvodnje, znati što nam se s industrijom događa. Međutim, pad će biti neizbježan, upozorava Vušković.

Raduje stoga podatak da je industrijska proizvodnja u Njemačkoj, jednom od naših najjačih trgovinskih partnera, u kolovozu zabilježila rast od 3,3 posto, drugi u eurozoni nakon Irske, koja bilježi stopu rata industrije od 4,5 posto.

»Važno je da smo izbjegli i da izbjegnemo veći pad broja zaposlenih u industriji. Za sada taj pad nije toliko izražen da bi rekli da smo u opasnoj zoni. Pad industrijske proizvodnje je statistički podatak, međutim izgubiti posao, to je kriza«, kaže Vušković.

Osim nastavka pada industrijske proizvodnje, Hrvatska je u kolovozu zajedno s Bugarskom zabilježila i najveći pad prometa u trgovini, odnosno potrošnje, iako nam potrošnja kontinuirano raste već 17 mjeseci. Tako smo u kolovozu u odnosu na srpanj zabilježili pad 0,7 posto, što inače nije karakteristika za ljetne mjesece u kojima rast prometa u maloprodaji potiče potrošnja turista. Podsjetimo I da smo u lipnju također ostvarili pad potrošnje od 2,7 posto u odnosu na svibanj, što je bio najveći pad od travnja 2022.

Upozorenje HUP-a

S obzirom na činjenicu da nam je i industrijska proizvodnja u lipnju ostvarila snažan pad od čak 8,3 posto u odnosu na lanjski lipanj, Hrvatska udruga poslodavaca još je u kolovozu upozorila da pad industrije i potrošnje može upućivati na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva. U HUP-u su pri tom naveli da usporavanje potrošnje pokazuje da se značajno povećanje plaća, a posebno onih u javnom sketoru, očito nije prelilo na potrošnju te očekuju nastavak usporavanja potrošnje do kraja godine. A krajem godine, zbog ponovnog rasta cijena plina i struje, i HNB očekuje kratkotrajno jačanje inflacije.

I dok je industrijska proizvodnja u europodručju u kolovozu kumulativno ostvarila najveći rast u prvih osam mjeseci ove godine, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u istom je razdoblju pala za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Raspoloženje u Njemačkoj malo poboljšano

Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu poboljšano je u listopadu, prvi put u četiri mjeseca, u očekivanju stabilne inflacije i dodatnog smanjenja kamatnih stopa, pokazali su jučer rezultati istraživanja instituta ZEW.

Indeks ozračja u najvećem europskom gospodarstvu, koji institut izračunava na temelju redovne mjesečne ankete, poskočio je u listopadu za 9,5 bodova u odnosu na rujan, na 13,1 bod. Na početku jeseni bio je pao za čak 15,6 bodova.

Raspoloženje je u listopadu poboljšano na krilima očekivanja da će stopa inflacija biti stabilna pa će Europska središnja banka (ECB) vjerojatno dodatno sniziti kamatne stope u eurozoni, rekao je predsjednik ZEW-a Achim Wambach.

Dodatni poticaj bili su i pozitivni signali s izvoznih tržišta.

– Očekivanja za gospodarstvo eurozone, SAD-a i Kine također su značajno poboljšana, rekao je Wambach.

Pojačani optimizam u prognozama za kinesko gospodarstvo vjerojatno je povezan s najavljenim paketom poticajnih proračunskih mjera, nagađa čelnik ZEW-a.