Poreznom reformom koju je prekjučer predstavo ministar financija Marko Primorac, visina paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače drastično raste. Za privatni smještaj u prvoj kategoriji prema indeksu turističke razvijenosti, po metru četvornom raste na 150 do maksimalnih 300 eura po krevetu.

U drugoj kategoriji na 100 do 200 eura, u trećoj na 30 do 150 eura, a u četvrtoj, a to znači u najnerazvijenijim turističkim područjima, na 20 do 100 eura po krevetu. U Vladi su izračunali da donja granica za najrazvijenije raste čak 653,4 posto. S tim da se sada puni iznos paušala plaća i na pomoćne krevete koji su do sada bili izuzeti ili dijelom opterećeni ovim porezom.

A konačnu »presudu« dat će lokalne samouprave na koje je država prebacila odluku o konkretnom iznosu unutar ovih granica. Očekivano, ovakav je prijedlog naišao na veliko negodovanje i konsternaciju među samim iznajmljivačima jer će takvo rješenje najteže pogoditi upravo najslabije. Inače, do sada su iznajmljivači plaćali između 19,91 euro i 199,08 eura po krevetu.

Za usporedbu što bi se moglo desiti po pitanju samo troška paušala, uzeli smo u obzir apartman 2 plus 2 u Krku. Sada je paušal na osnovni krevet 70 eura, što znači 140 eura godišnje. Na to valja dodati 70 eura na dva pomoćna kreveta pa ispada obveza od 210 eura za apartman godišnje.

Ako se Grad Krk odluči na minimalnih 150 eura po krevetu, iznajmljivač će plaćati 600 eura, dakle skoro tri puta više nego sad, a u slučaju maksimalnog iznosa od 300 eura po krevetu, dolazimo do čak 1.200 eura paušala, koji će se u punom iznosu naplaćivati i za glavne i za pomoćne krevete.

Mjerodavne usporedbe

Konzultant za privatni smještaj Nedo Pinezić ističe da se, kad je riječ o privatnom smještaju, uvijek ističu oni najbolji, a što nije mjerodavno.

– Mi u Hrvatskoj imamo u prosječnom domaćinstvu 6 osnovnih kreveta, i prosječni prihod od 5.500 eura po domaćinstvu. Većina tog kapaciteta je na jadranskoj obali ili u gradovima. Za primjer uzmimo u obzir nanižu predloženu granicu paušalnog poreza na dohodak 150 eura po krevetu, turističku pristojbu koja već sad stoji oko 60 eura i još će rasti, potom turističku članarinu, ali i parafiskalne namete.

Prema izmjenama Zakona o zbrinjavanju otpada privatni smještaj je ušao u isti rang kao ugostiteljski objekti i plaćaju po toj tarifi odvoz smeća. Potom je tu viša komunalna naknada za kategorizirane objekte i u atraktivnijim zonama, dvostruka pričuva u zgradama, RTV pretplata koja je bila nametnuta na mala vrata, a ove godine je obveza da se plaća 12 mjeseci, bez obzira na popunjenost apartmana…

Tu su i troškovi čišćenja, zatim OTA platformi poput Booking.coma koji je 20 posto… Kad sve to uzmemo u obzir, dolazimo do troška od više od 4.000 eura. Od ostatka koji je zanemariv, treba vraćati kredit, ulagati u smještaj… Često se spominju nebulozne cifre od 40.000 eura, međutim koje se odnose samo na vrh ponude, dakle, vile s bazenom, koje su na atraktivnim lokacijama, gdje cijena gradnje premašuje pola milijuna eura i iz čega je jasno da se radi o bogatom investitoru.

I to ne može biti promatrano kao slika realnog stanja, niti da se prema tome rade nekakvi porezni razredi. Bit je da svi govore parcijalno o troškovima, međutim, kad se svi troškovi zbroje, došli smo do toga da na prihod u prosjeku imamo dvije trećine troška, pojasnio je Pinezić.

Istaknuo je da je jedna trećina kategoriziranog smještaja u vlasništvu umirovljenika, kao i da je prosječan hrvatski iznajmljivač ovim povećanjem doveden u situaciju da se više ne može baviti iznajmljivanjem. I to s najnižim iznosom od 150 eura.

– Kad gledamo ciljeve Vlade, oni neće biti dostignuti na ovaj način jer u obalnim mjestima, izuzev velikih gradova, nema toliko potražnje za dugoročnim najmom stanova. Jedini zahtjev za nešto dugoročnijim najmom je opet vezan za turizam, a riječ je o smještaju sezonskih radnika, no opet govorimo o nekih šest mjeseci najma. Tu su i drugi problemi koji koče iznajmljivanje stanova podstanarima, a koje se godinama ne rješava. Naime, osim što bi trebalo poreze svesti na najmanju moguću razinu kako bi stanarine mogle pasti, isto tako najmodavcu mora biti osigurana pravna sigurnost u slučaju da podstanar ne plaća režije i najam. To treba rješavati po hitnom postupku. Za sada je sve prepušteno građanskim parnicama koje dugo traju, vlasniku prijeti ovrha, a i vi ste kao vlasnik, ako i dobijete parnicu, ti koju morate deložirati obitelj s djecom. Tko se od vlasnika želi dovesti u takvu situaciju? Nitko. Ciljevi reforme nisu realni, a s druge strane, nažalost, ono što će se početi događati, posebno kod umirovljenika, jest to da će razmišljati o prodaji tih nekretnina. I tu će najviše profitirati agencije za promet nekretninama, ističe Pinezić.

Korist hotelijera

Vedran Tomić, predstavnik građanske inicijative Spasimo male obiteljske iznajmljivače, je na naš upit odgovorio da će ovakvim pristupam najviše nastradati iznajmljivači s najmanjim prihodima, kao i da će se to opterećenje preliti na krajnjeg korisnika, dakle može se očekivati i rast cijena.

– Samim time, apartmani će postati manje priuštivi našim domaćim gostima, koji si hotele po današnjim cijenama više ne mogu priuštiti, a pozitivno je što će s rastom cijena obiteljskog smještaja hoteli postati konkurentniji. Mislim da će novo opterećenje najmanje osjetiti opet oni najbogatiji, jer onome tko je u vilu s bazenom uložio pola milijuna ili milijun eura, ovo povećanje ne čini preveliku razliku. A i porez na nekretnine, ako će umjesto da sada plaćaju maksimalnih 5 eura poreza na kuće za odmor, plaćati maksimalno 8 eura po kvadratu poreza na nekretnine, s prihodima koje takvi objekti ostvaruju u jednom tjednu, tu će razliku vrlo jednostavno pokriti.

Po meni, dva su glavna učinka. Prvo je pogodovanje hotelskom lobiju, a drugo, ubrzat će se prodaja atraktivnih nekretnina, za koje vlasnici neće moći plaćati nova davanja. A jasno je da stan prvi red do mora ili na Stradunu sigurno neće moći kupiti hrvatska obitelj s prosječnim hrvatskim plaćama, već će u pravilu kupovati bogati stranci. Ili onaj mali dio bogatih Hrvata. Dakle, porezna politika ide u smjeru da će se najslabiji dodatno osiromašiti, prokomentirao je ovaj iznajmljivač.

Na poreznu reformu Vlade reagirali su i iz Hrvatske obrtničke komore (HOK), osvrnuvši se na povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40.000 na 50.000 tisuća eura, povećanje osobnog odbitka, povećanje neoporezivih dodataka te smanjenje gornjih granica stopa poreza na dohodak. To, kažu, predstavlja određen stupanj poreznog rasterećenja, što je uvijek poticajno i dobrodošlo. Hrvatska temeljem potpisanog sporazuma na EU razini nije bila u mogućnosti podizati prag PDV-a proteklih pet godina, što se negativno odrazilo na povećanje cijena proizvoda i usluga za hrvatske građane te je prijedlog HOK-a bio podizanje praga na 60.000 eura zbog inflacije, za što će se nastavljati zalagati.

– Vezano uz porez na nekretnine, trenutno oni koji iznajmljuju za kratkoročni najam plaćaju dva poreza ako se radi o kući za odmor. Jedan je porez na kuće za odmor, a drugi je na dohodak od iznajmljivanja. Poreznom reformom se u tom dijelu ne planira ništa ukinuti, sve ostaje kako je, uz povećanje oba poreza pod drugim nazivom. Dodatno, ako netko od građana ima nekretninu koju nije stavio u optjecaj, naprimjer za najam, vrlo vjerojatno postoji i razlog za to, naprimjer kao što je potrebno veće ulaganje koje si netko ne može priuštiti i slično, te je u takvim situacijama riječ o dodatnom poreznom opterećenju građana.

Porez bi se trebao plaćati na dodatni prihod, a takozvano »rentijerstvo« u ovom trenutku u Hrvatskoj nije izvor prihoda već dodatni prihod, ukazali su u HOK-u u kojem ujedno smatraju da treba doći do dodatnog rasterećenja troška rada. Povećanje plaća koje se nedavno dogodilo u javnom sektoru snažno utječe na prosjek plaća u Hrvatskoj, što dodatno stvara problem obrtnicima pri nošenju s velikim izazovom, odnosno pronalaskom i zadržavanjem radne snage, a i dalje traže da se obrtnicima omogući mirovina uz obrt, bez ograničenja primitaka.

– Također, ukinute su olakšice poslodavcima za doprinose, konkretno zdravstveno osiguranje, za mlade radnike. Dakle, osim što do sada u ovakva rasterećenja nisu bili uključeni mladi obrtnici, za što se HOK godinama zalagao, ukida se povoljnost za sve poslodavce u smislu rasterećenja troška rada za mlade te se time uvodi nejednakost novozaposlenih mladih radnika spram onih zaposlenih do kraja ove godine. U okviru nove reforme mladi obrtnici i dalje ostaju u nejednakom položaju bez olakšica kod plaćanja poreza na dohodak, što smatramo da treba biti predmet izmjena Zakona o porezu na dohodak, poručili su iz nacionalnog udruženja obrtnika.

Iznajmljivač će po apartmanu zaraditi 900 eura godišnje

– Prosječno hrvatsko domaćinstvo koje iznajmljuje smještaj turistima ima 6 kreveta i 5.500 eura prihoda. Plaća porez na dohodak po krevetu najmanje 150 eura (prijedlog), što je 900 eura, pojašnjava Nedo Pinezić.

– Turističku pristojbu po krevetu plaća 60 eura (prosjek), što iznosi 360 eura

– Turistička članarina po krevetu je 6 eura, ukupno 36 eura

– Komunalnu naknadu plaća po koeficijentima za poslovne prostore (između 2 i 3 eura po m²), dakle 100 m² puta 2,5 eura, a to je 250 eura

– Odvoz otpada za iznajmljivače se računa x 2,5 na mjesečnoj bazi pa za 6 osoba to iznosi negdje između 14 i 20 eura, ukupno 240 eura

– RTV pristojba dodatna za smještajne jedinice je 120 eura

– Dvostruka pričuva za smještaj u zgradama s više od 4 stana je 600 eura

– Ukupno fiskalna i parafiskalna davanja iznose 2.506 eura

– Ako se koristi posredovanje turističkih agencija ili OTA platformi, ukupan trošak s PDV-om je prosječno 20 posto, a to je 1.100 eura

– Usluge čišćenja po smjeni oko 150 eura, na bazi 6 smjena to je 900 eura

– Ukupan trošak bez struje, vode i telefona iznosi 4.600 eura

– Zarada koja ostaje iznajmljivaču je 900 eura

Povezane vijesti

• Primorac najavio uvođenje novog poreza na nekretnine, evo tko će ga sve plaćati
• Primorac pojasnio tko će plaćati porez na nekretnine, a tko će biti oslobođen
• Doznajemo tko sve neće plaćati porez na nekretnine i koliko će rasti turistički paušali