Prosječna neto plaća u prošloj je godini iznosila 1.148 eura, dok je prosjek plaće kod privatnika, prema podacima Financijske agencije, iznosio 1.028 eura, što znači da su plaće zaposlenih u privatnim tvrtkama bile za 120 eura manje od prosjeka.

Problem je što Državni zavod za statistiku ne objavljuje posebno podatke o prosječnoj plaći za javni i posebno za privatni sektor, nego nam daje skupni podatak za oba sektora. Kako u javnom sektoru radi puno ljudi, a riječ je uglavnom o visokoobrazovanom kadru, koji u načelu imaju i veća primanja, to »pomiče« prosjek plaće na više pa su realna primanja zaposlenih kod privatnika u pravilu uvijek manja od službene objave DZS-a o prosječnoj plaći.

Inozemne tvrtke

No, prema podacima portala MojPosao, koji vodi evidenciju prosječnih plaća kod poduzetnika, odnosno privatnika, ali i onih u javnom sektoru, prosječna plaća u tvrtkama koje su u hrvatskom vlasništvu u ovoj godini iznosi 1.263,9 eura, u državnim tvrtkama 1.274,3 eura, a u tvrtkama koje su u stranom vlasništvu više od 1.400 eura, dok je najmanja prosječna plaća od 1241,3 eura u javnom sektoru, odnosno lokalnoj i javnoj samoupravi. Ukratko, najveće plaće u državi primaju zaposleni u stranim tvrtkama, veće su od plaća u privatnom sektoru, javnoj upravi i od nacionalnog prosjeka.

Plaće u tvrtkama u stranom vlasništvu uvijek su bile osjetno više nego u svim ostalim sektorima, tako su 2016. prosječno iznosile 926,8 eura, dok je u isto vrijeme prosječna plaća kod domaćeg poduzetnika iznosila 728,7 eura, u državnoj firmi 788 eura, a u javnoj upravi 765,9 eura. Dvije godine kasnije, plaće u stranim poduzećima premašile su 1.000 eura, dok su kod hrvatskih vlasnika iznosile 864,4 eura, u državnim poduzećima 892,1 euro, a u javnoj upravi 862,2 eura.

Od početka mandata Vlade Andreja Plenkovića, tj. od 2016. godine, prosječna plaća u hrvatskim i tvrtkama u stranom vlasništvu zbrojeno je iznosila 827,75 eura, da bi u ovoj godini prosječna plaća kod domaćih i stranih poduzetnika iznosila 1.332,25 eura, odnosno u osam godina Plenkovićevog mandata porasla je za 504,5 eura. U istom je razdoblju, prema podacima portala MojPosao, prosječna plaća u javnom sektoru porasla sa 765,9 eura, koliko je iznosila 2016., na 1.241,3 eura u ovoj godini, odnosno porasla je za 475,9 eura. Iz ovih je podataka vidljivo da su u zadnjih osam godina plaće koje isplaćuje država ipak zaostajale za onima kod privatnika. Situacija je nešto drukčiija s primanjima zaposlenih u državnim tvrtkama – prosječna plaća u tim je poduzećima 2016. iznosila 788 eura – i bila je veća od plaće u privatnom sektoru i javnoj upravi – a u ovoj godini 1.274,3 eura, i opet je veća nego kod privatnika i u javnoj upravi, a u osam je godina porasla za 486,3 eura, više nego kod zaposlenih u javnim službama, ali ipak manje nego u privatnim poduzećima.

Kad je Vlada u ožujku, s isplatom u travnju, enormno povećala primanja zaposlenih u državnoj i javnim službama, što je porezne obveznike stajalo 1,63 milijarde eura, prosječna je plaća u javnom sektoru po Vladinom izračunu preko noći skočila na 1.682 eura, odnosno za 356 eura je premašila nacionalni prosjek, koji je u travnju iznosio 1.326 eura. Plaće u javnom sektoru time su ne samo nadoknadile zaostajanja za plaćama u privatnom sekotru, nego ga u nekim slučajevima i prestigle. Hrvatska udruga poslodavaca od tada stalno upozorava da povećanja plaća u javnom sektoru nije rezultat reforme javnog sektora, povećane efikasnosti i produktivnosti, nego političke odluke Vlade.

Nejednako po županijama

I dok su zaposlenima u javnim službama u travnju isplaćene povijesno uvećane plaće s prosjekom od gotovo 1.700 eura, u isto vrijeme prosječna isplaćena (neto) plaća radnicima kod privatnika iznosila je između 1.000 i 1.200 eura, a razlika je bila gotovo 500 eura u korist »državnih jasli«. No, kroničan nedostatak radne snage pogurao je plaće kod privatnika na više, te su one sada za 90,95 eura veće nego u javnim službama, pokazuje analiza portala Moj Posao, ali još uvijek manje nego prosječne plaće u državnim poduzećima, i to za 68,35 eura. Plaće su kod privatnika u prošloj godini uglavnom rasle, ali nejednako po županijama. Tako su najviše porasle u Primorsko-goranskoj županiji, za 218 eura, zatim u Krapinsko-zagorskoj (217 eura) te u Koprivničko-križevačkoj (159 eura). S druge strane, zaposleni kod privatnika u Splitskoj-dalmatinskoj županiji zabilježili su pad prosječne plaće za 17 eura, u Vukovarsko-srijemskoj županiji pad je iznosio 12 eura, a u Virovitičko-podravskoj tri eura.

Gledano po županijama za prošlu godinu, najveće prosječne plaće u privatnom sektoru očekivano su isplaćene u Zagrebu, a prema podacima Fine prosjek je iznosio 1.175 eura, što je za 262 eura više od prosjeka svih poduzetnika izvan glavnog grada, koji je po izračunu Fine lani iznosio 913 eura, i za 27 eura više od prosječne plaće svih sektora koja je za prošlu godinu iznosila 1.148 eura. Slijedi Zagrebačka županija s godišnim prosjekom plaće kod privatnika od 1.042 eura te Istarska županija s prosječnom plaćom u prošloj godini od 1.040 eura. Primorsko-goranska županija našla se na petom mjestu, nakon Karlovačke, s proječnom plaćom u privatnim poduzećima od 987 eura. Najmanje prosječne plaće kod poduzetnika zarađivali su zaposleni u Virovitičko-podravskoj županiji, 779 eura.

Najveća razlika u
Ličko-senjskoj županiji

Prosječne plaće kod privatnih poduzetnika prošle su godine u pravilu bile manje od državnog prosjeka u gotovo svim županijama, a najveća razlika vidljiva je u Ličkoj-senjskoj županiji, čak 221 eura, zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj (220 eura) te u Virovitičko-podravskoj gdje su plaće kod privatnika za 219 eura manje od prosječne plaće. Najmanju razliku bilježi Istarska županija, 49 eura, Koprivničko-križevačka (64 eura) i Brodsko-posavska (99 eura).

Povezane vijesti

• ZANIMANJE U KOJE TREBA SLATI DJECU (I ODRASLE): Ovo je posao u kojem najviše skaču plaće - u odnosu na prošlu godinu čak i do 40 posto, a prosječna plaća je 10.000 kuna
• Jednima će osobni dohodak porasti, a drugima sve ostaje isto: Za većinu plaća u Hrvatskoj POREZ ĆE IZNOSITI 20 POSTO
• KOLIKA BI TREBALA BITI PLAĆA ZA DOSTOJANSTVEN ŽIVOT U HRVATSKOJ? Iznos uključuje redovne i izvanredne troškove te štednju