Zapanjujući slučaj iz KBC-a Osijek, gdje ginekolog nepravomoćno osuđen za silovanje i dalje sjedi u ambulanti i pregledava pacijentice, zabrinuo je ne samo udruge pacijenata već i pravne stručnjake kojima nije jasno zbog čega on još uvijek nije udaljen s radnog mjesta.

Ministarstvo zdravstva ogradilo se od slučaja pozivajući se na nadležnost Hrvatske liječničke komore (HLK) koja ima ovlasti za oduzimanje licence, ali i na Ustav te odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojem tek pravomoćna presuda omogućuje udaljavanje s radnog mjesta.

Iz HLK-a i HUBOL-a jučer su se oglasili priopćenjima u kojima tvrde kako jedino sud ili DORH mogu donijeti mjeru suspenzije liječnika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak.

Mjera opreza, odnosno zabrane obavljanja djelatnosti, propisana je Zakonom o kaznenom postupku, a mogu je odrediti državni odvjetnik prije podizanja optužnice, ili nakon podizanja optužnice nadležni sud.

Promašeni stavovi

– Takva mjera stupa na snagu odmah i rezultira trenutnom zabranom obavljanja liječničke djelatnosti. Kad sud odredi takvu mjeru, HLK odmah privremeno suspendira licencu liječnika, a poslodavac liječnika suspendira s radnog mjesta, objašnjavaju u HLK-u.

Hrvatski sudovi i državno odvjetništvo su u proteklim godinama u nekoliko kaznenih postupaka vođenih protiv liječnika određivali ovakvu mjeru, ali u slučaju osječkog ginekologa ona nije izrečena, kažu u HLK-u te dodaju da odluka o suspenziji time ostaje u nadležnosti poslodavca.

Viktor Gotovac, stručnjak za radno pravo s Pravnog fakulteta u Zagrebu, smatra da je neutralni stav Ministarstva zdravstva i pravno i politički promašen. Ministarstvo se, kaže, odlučilo na alibi varijantu, pozivajući se na odluke bolničke uprave i HLK-a, iako se radi o državnoj bolnici čije upravno vijeće postavlja i razrješuje Vlada.

Postupci poslodavca u ovom slučaju daleko su od očekivanih jer zakonska osnova za otkaz osječkom ginekologu, tvrdi, itekako postoji.

– Ministarstvo je tek jučer reagiralo, rekli su da su zgranuti. Zgranuti možemo biti vi ili ja, ali ne mogu ni zamisliti kako je ženi koja kroz to prolazi ili ženama koje još uvijek dolaze kod njega na pregled. MIZ se poziva na odluke Komore o oduzimanju licence, ali postoji Zakon o radu koji uređuje radni odnos i gdje poslodavac procjenjuje težinu povrede radnog odnosa i može dati otkaz i liječniku s licencom ako smatra da je povrijedio radni odnos, podsjeća Gotovac.

Visok prag sumnje

On tvrdi da ne treba čekati pravomoćnu presudu, jer činjenica da je podignuta optužnica otvara visok prag sumnje da poslodavac nešto poduzme.

– Poslodavac je već davno mogao reagirati, kad je saznao da se liječnik zaključava u sobu s pacijenticama i otpušta medicinsku sestru. Da je to učinio, a morao je za to saznati, možda se to silovanje uopće ne bi dogodilo. Suludo je čekati da presuda protiv liječnika postane pravomoćna, jer u nas se na to čeka godinama, a nevjerojatno je da uprava osječke bolnice iječnika barem nije rasporedila na drugo radno mjesto, gdje neće pregledavati pacijente, kaže Gotovac.

– Zar netko u ovoj zemlji zaista misli da je normalno da žene pregledava čovjek koji ima nepravomoćnu presudu za silovanje? Ako se uprava bolnice već pokazala indolentnom, resorno ministarstvo trebalo je povući politički odgovorne poteze. A to su smjena upravnog vijeća KBC-a Osijek i ravnateljstva.

Ministarstvo zdravstva mora smijeniti kompletnu upravu bolnice jer uprava ta koja nije ništa poduzimala, zaključuje Gotovac.

Barić: Presumpcija nevinosti nije apsolutna

– Mora postojati presumpcija nevinosti, ali ona ne može biti apsolutna. Treba postići balans između toga i druge vrijednosti, posebno kad se radi o kaznenom djelu, ističe ustavna stručnjakinja Sanja Barić.

Takva se pitanja, kaže, obično rješavaju pravilnikom o stegovnoj odgovornosti pojedine ustanove.

– Mi na sveučilištu imamo takav pravilnik, i čim je pokrenut kazneni postupak to znači udaljenje s radnog mjesta. Važno je imati pravni akt koji predviđa tu mogućnost.

Presumpcija nevinosti nije kraj priče nego jedna strana koja se mora usporediti s drugim profesijama, gdje postoje sankcije – možda ne otkaz, ali svakako suspenzija, udaljenje s radnog mjesta ili rad uz nadzor, navodi Barić.

Pučka pravobraniteljica traži hitne zakonske izmjene

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter još je u svibnju zbog osječkog slučaja predložila Ministarstvu zdravstva žurne izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako u zdravstvu ne bi mogle raditi osobe optužene ili osuđene za određena kaznena djela, među kojima i silovanje. Ministarstvo tu preporuku nije poslušalo.

Utvrdila je, postupanjem u tom predmetu, da ravnatelj KBC-a Osijek nije poduzeo nikakve radnje, odnosno nije ginekologa prijavio HLK-u, iako je mogao imati informacije o događaju jer je policija u bolnici provela očevid i obavljala obavijesne razgovore.