zdravstveni pregledi vozača
Liječnici i vozačke dozvole: Novi Pravilnik izazvao burne rasprave
Ilustracija (Arhiva Novog lista)
Više od dva mjeseca u primjeni je novi Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače s obavezom liječnika da prijavi policiji svako zdravstveno stanje svog pacijenta zbog kojeg ne bi trebao sjesti za volan dulje od šest mjeseci.
Pravilnik je nadogradnja Zakona o sigurnosti na cestama, koji je u startu predviđao da bi liječnici svojim pacijentima zbog nepodobnih zdravstvenih stanja za sjedanje za volan praktički oduzimali vozačke dozvole.
Dugi niz mjeseci uoči starta novih odredbi vodile su se oštre polemike o uvođenju novih pravila, a liječnici su upozoravali da bi takva ovlast dovela u pitanje njihov povjerljiv odnos s pacijentom i izazvala konfliktne situacije.
Za zdravstvene tegobe koje umanjuju sposobnost upravljanja automobilom, a liječnik procijeni da će trajati kraće od šest mjeseci, liječnik će upozoriti pacijenta na tu okolnost. Njegovu će dijagnozu koja je rizična za sigurnost prometa, kao i činjenicu da mu je izrekao upozorenje, upisati u medicinsku dokumentaciju.
Kako smo već ranije izvještavali, prema novom pravilniku, pacijente se neće prijavljivati policiji za privremena stanja poput išijasa, kostobolje, upale očiju ili privremenog akutnog stresa koji se liječi sredstvima za smirenje koja ometaju koncentraciju pri vožnji.
Liječnik će ih upozoriti da ne bi trebalo voziti automobil, a odgovornost za izbjegavanje upravljanja vozilom sve dok se ne izliječe, bit će na pacijentu. U slučaju da netko koga je liječnik upozorio da ne bi trebao voziti izazove prometnu nesreću, sud će zatražiti presliku zdravstvenog kartona.
Ako se ispostavi da se pacijent nije pridržavao upozorenja koje je dobio od liječnika, a sudjelovao je u nezgodi u prometu, bit će osobno odgovoran.
Kronična bolest
Apriori razlog za prijavu policiji bit će pak zdravstvena stanja koja dijagnostički sigurno neće proći za nekoliko mjeseci, kao na primjer kronična bolest lokomotornog sustava, teža srčana bolest, teška apneja, poremećaj ravnoteže i koordinacije te drugi neurološki poremećaji. Na društvenim mrežama i medicinskim portalima razmjenjuju se prva iskustva o primjeni pravilnika u praksi.
– Osobno, a i moji kolege, radimo na način da, kad netko nazove za svoju redovnu terapiju, a lijekovi su koji podliježu pravilniku, upozorim pacijenta da ti lijekovi mogu utjecati na sposobnost vožnje i stavim to kao opasku u njegov elektronski karton.
Najčešće je riječ o lijekovima koji se koriste kod psihijatrijskih dijagnoza, a to su anksiolitici, antipsihotici. Potom dio lijekova koji se koriste za liječenje epilepsije, kao i opioidni analgetici koji se koriste protiv bolova.
Mi ne možemo oduzeti vozačku dozvolu pacijentu, ali unosom opaske odgovornost je na pacijentu, a ne na nama, istaknula je za portalzdravlje.hr specijalistica obiteljske medicine dr. Jelena Šakić Radetić.
Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije obiteljskih liječnika (KoHOM) podsjetila je kako je zalaganjem medicinske struke izbjegnuta situacija da sva odgovornost bude na liječniku.
– I ranije je Zakon o sigurnosti cestovnog prometa propisivao da, ako se primijeti promjena zdravstvenog stanja koja može utjecati na sigurnost vožnje, to treba prijaviti MUP-u. Nekoliko smo godina tražili izmjenu zakona, a djelomično smo uspjeli jer je prijedlog bio da mi direktno obustavljamo vozačke dozvole.
Uspjeli smo da do toga ne dođe i da ipak pacijent snosi i osobnu odgovornost, a ne da bude za sve kriv liječnik, kaže Ban Toskić, priznajući da se osim popisanih stanja u pravilniku spominje i jedan neodređeni izraz – »i sva druga stanja«.
– To je ostavljeno na procjenu liječniku, što će ipak donijeti neke neujednačenosti u postupanju. Za nas je to jako nezgodno, i potencijalni je izvor konflikata s pacijentima, upozorava Ban Toskić.
Liječnici napominju da je procedura koja se provodi individualnog karaktera i za svakog je pacijenta posebna s obzirom na njihovo zdravstveno stanje i povijest bolesti. I dalje sve ostaje na kontaktu s liječnikom i vremenskom roku od detekcije tegoba do opsega i vrste liječenja.
Prvi korak je da će ih njihov liječnik u razgovoru upozoriti o promjenama i negativnom utjecaju lijekova koje pravilnik spominje. S druge strane, uloga policije je da po zaprimljenoj obavijesti liječnika o promjeni zdravstvenog stanja uputi pacijenta na izvanredni liječnički pregled sposobnosti upravljanja motornim vozilima.
Tek temeljem toga nalaza i pregleda stječu se eventualno uvjeti za ograničenja u vožnji koja se službeno bilježe u policijskoj dokumentaciji.
Bitno je prihvatiti da smisao pravilnika nije oduzimanje vozačkih dozvola ili nekome zabraniti vožnju, već upravo suprotno, cilj je da se preveniraju kritične situacije u prometu i jasno razgraniči tko ne bi smio sjesti za volan i koliko dugo.
Uzimanje lijekova koje se najčešće spominje nije jedini i isključivi uvjet za zabranu upravljanja vozilom. Svaki pacijent je jedinstven i obiteljski liječnik u suradnji s pacijentom procjenjuje u kojoj mjeri i na koji način navedena terapija može utjecati na sposobnost vožnje.
Dodatni posao
Obaveza je liječnika ako primijete da je zdravstveno stanje pacijenta narušeno u tolikoj mjeri da nije sposoban upravljati motornim vozilima, bilo trajno ili privremeno, a nedvosmisleno predstavlja rizik, da ga suoče s realnom situacijom i upišu njegovo stanje u medicinsku dokumentaciju.
I do sada je bila obaveza svih liječnika da u situacijama liječenja dužeg od šest mjeseci ili trajnih tegoba da pacijenta upute na pregled na medicinu rada.
No, novi pravilnik donio je dodatnog posla za liječnike obiteljske medicine i specijaliste. Liječnici tvrde da im spomenuta usmena upozorenja oduzimaju puno vremena jer ne smiju prepisati ni jedan od lijekova koji može utjecati na sigurno upravljanje motornim vozilima bez da kontaktiraju pacijenta, objasne o čemu se radi kako bi se mogao odlučiti želi li i dalje uzimati istu terapiju.
Problem je i što se kontinuirana kronična terapija u kojoj se često nalazi normabel, misar, diazepam ili sredstva za spavanje, naručuje putem automatske sekretarice, a potrebno je dodatno vrijeme da liječnici obave konzultacije s korisnikom.
Smatra se da su nesretni događaji s prometnim nesrećama u kojima su sudjelovali vozači pod terapijama bili povod za uvođenje spomenutog pravilnika. Slučajevi u kojima je vozač kamiona udario u dijete te vozač automobila koji se svom silinom zabio u naplatne kućice na ulazu u Zagreb doveli su do toga da su oni putem osiguravajućih društava tražili očitovanje kako nisu bili upozoreni da nakon uzimanja terapije ne smiju sjesti za upravljač.
Vozač kamiona dan prije nesreće dobio je injekciju protiv bolova u leđima, a vozač automobila popio je jaki lijek nakon kojeg također nije smio sjesti za upravljač. Zbog takvog slijeda događaja liječnici su se našli u neugodnoj poziciji što bi se upravo primjenom ovog pravilnika trebalo prevenirati.
Također, značajna promjena tiče se pacijenata koji boluju od dijabetesa i koriste inzulin. Osobe na inzulinu pod određenim okolnostima moći će ostvariti pravo na profesionalnu vozačku dozvolu. Ovime će i osobe koje su ostale bez profesionalne vozačke dozvole, nakon što su dobile dijabetes, i time izgubile pravo na rad, sada moći ponovo pristupiti liječničkom pregledu i dobiti šansu da ponovo rade kao profesionalni vozači.
Time je zapravo i dokinuta dosadašnja diskriminacija prema oboljelima od dijabetesa. Prema novom pravilniku, osoba na četiri i više injekcija inzulina dnevno morat će koristiti moderne uređaje za kontinuirano mjerenje glukoze s alarmima koje bez doplate osigurava HZZO.
Osobe kojima je dijagnosticirana šećerna bolest, kao česta kronična doživotna bolest, svakih pet godina morat će ići na liječnički pregled s obzirom na to da je riječ o progresivnoj bolesti koja može utjecati na upravljanje vozilom. Pacijenti ostaju pod kontrolom, ali dobivaju prava i jasne obaveze.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
