(Foto: Reuters)
Gotovo 45.000 policajaca i žandara bit će mobilizirano u Parizu i okolici za ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara 26. srpnja koja će, prvi put u povijesti, biti održana izvan stadiona. Tijekom Igara na poslovima sigurnosti bit će raspoređeno 18.000 francuskih vojnika, uključujući 3.000 pripadnika oružanih snaga odgovornih za zračni nadzor, uz dodatnih 35.000 policajaca i žandara. Još dvadesetak tisuća privatnih zaštitara bit će na terenima tijekom OI-ja.
Nakon Europskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj, ovaj drugi, još veći, sportski događaj na tlu Europe ovoga ljeta u prvi plan stavlja pitanje sigurnosti građana, i sportaša i gledatelja. Nakon događaja u SAD-u, pokušaja atentata na bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je u Americi otvorio pitanja i o sigurnosnim propustima, u svijest mnogih vratio se problem sigurnosti, osobito kad je riječ o masovnim skupovima – političkim, sportskim, umjetničkim…
Oko pitanja sigurnosti Europa danas možda djeluje malo uspavano, no mnogo je razloga za oprez. Bezobzirna ruska agresija na Ukrajinu, politički podijeljena društva, rasprava o izraelskim napadima na Gazu…, sve su to događaji koji mogu biti okidač za eskalaciju.
Dalibor Keler, novinar s bogatim iskustvom praćenja međunarodnih nogometnih natjecanja, kaže da mu je ono što je u vezi s osiguranjem vidio na Europskom prvenstvu bilo jedno od “blažih” iskustava. Kaže da mu je u razdoblju dok je trajala pandemija sve to izgledalo “pet puta gore”.
– Nikakve posebne drame nije bilo, nekih posebnih kontrola – sve mi je to bilo više normalno, a ne nešto posebno naglašeno. Moram priznati da su Nijemci bili vrlo diskretni. Druga stvar je kad netko izazove neke nerede. Smatram da je prije zapravo znalo biti puno strože nego što je bilo sada, ističe Keler.
Na Olimpijskim igrama u Parizu sigurnosni režim ipak će biti podignut na višu razinu. Francuska je već bila suočena s terorističkim udarima i većim brojem žrtava. Geopolitička analitičarka Jadranka Polović misli da su vlasti u zapadnim zemljama zauzele stav da se nasilnim incidentima ne daje previše pozornosti.
– U razdoblju od 2015. do 2020. svjedočili smo nizu izuzetno velikih terorističkih napada, koji su se najčešće događali u zemljama zapadne Europe – Francuskoj, Njemačkoj ili Nizozemskoj. Tim događajima bili smo zatečeni i to je jednostavno moralo biti temom koja je jako odjeknula u javnosti. No, nakon tog razdoblja velikih napada, u Europi se niz terorističkih napada u kontinuiranom slijedu zapravo nastavlja, ali su oni manjeg obujma, rekla nam je Polović. Iako nema podatke u kojoj su mjeri sigurnosni sustavi pojačani u vrijeme sportskih manifestacija, zna da je još prije pet godina, kad se tom temom bavila, razmjena podataka unutar europskih zemalja bila neobjašnjivo loša, što, kaže, dokazuje i činjenica da su upravo kroz Hrvatsku prošli teroristi koji su izazvali napad u Parizu, na dvoranu Bataclan. Ili, primjerice, činjenica da iznimno mali broj pripadnika sigurnosnih službi čuva institucije Europske komisije u Bruxellesu itd.
– To su zaprepašćujući podaci, ističe Polović.
S obzirom na međunarodne ratne krize, definitivno nisam sigurna da Europa puno radi na poboljšanju svojih sigurnosnih sustava, jer da je to tako, onda bi migracije bile zaustavljene. U Europi je iznimno velik broj ljudi koji su “izvan sustava”, nisu evidentirani, kaže Polović. Tako da je i predstojeće poprište Olimpijskih igara, nažalost, potencijalno mjesto na kojemu se takve stvari mogu događati.
– Pa u ponedjeljak je u Francuskoj ubijen policajac, podsjeća Polović, dodajući da je i to teroristički napad.
– Nakon ovoga što se dogodilo Trumpu, europski su političari počeli razmišljati o svojoj sigurnosti. Stoga mislim i da mjere za događaje koji okupljaju velik broj ljudi, kao što su Olimpijske igre, moraju biti pojačane i vrlo snažne, no nemam osobitog povjerenja u europske sigurnosne sustave, zaključuje Polović.