Ilustracija (Unsplash)
Ministar financija i potpredsjednik Vlade Marko Primorac najavio je da bi se na sjednici Vlade ovoga tjedna trebale naći izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, kojima će se na "primjereniji način" regulirati taj sektor, što će uključivati i "puno restriktivnije mjere oglašavanja". Cilj je, kaže Primorac, odvratiti građane od upražnjavanja takvih igara, posebno one mlađe životne dobi i one koji su na pragu ili su već stvorili ovisnost.
Izmjenama Zakona o igrama na sreću, u Hrvatskoj se od iduće godine zabranjuje vanjsko oglašavanje igara na sreću na javnim površinama, a ograničava se i oglašavanje u medijima, dok će prostori u kojima se priređuju igre na sreću, poput kockarnica, od iduće godine morati smanjiti svjetlosne efekte i zatamniti vanjski izgled prostora.
Prema postojećemu zakonu, oglašavanje igara na sreću zabranjeno je samo u radijskim i televizijskim emisijama za djecu i mlade kao i tiskovinama namijenjenima djeci i mladima, dok se izmjenama zakona predlaže potpuna zabrana oglašavanja priređivača igara na sreću u tiskanim medijima, a u televizijskom i radijskom programu vremenska zabrana oglašavanja od 6 do 23 sata, uz iznimku oglašavanja 15 minuta prije, za vrijeme i 15 minuta nakon sportskog događaja.
Isto vrijedi i za medije koji emitiraju sportske sadržaje 24 sata dnevno, a koji će priređivače igara na sreću moći oglašavati prije, tijekom i nakon sportskog događaja, ali samo ako ga prenose uživo.
Od zabrane oglašavanja izuzete su internetske stranice licenciranih priređivača igara na sreću. No, prijedlogom zakonskih izmjena regulirano je oglašavanje, ali ne i sponzorstva, što znači da će primjerice kladionice i dalje moći biti sponzori klubova i natjecanja, što je trenutno i slučaj u domaćem nogometu.
Kako bi se spriječio rad nelegalnih priređivača, koji usluge pružaju preko interneta i koji ne ispunjavaju zakonske obveze, predlaže se uvođenje mjere blokiranja uplate nelicenciranim priređivačima, čime će se onemogućiti igraču da uplati novac u igre koje subjekti priređuju nelegalno, a predlaže se i automatska blokada pristupa internetskim stranicama priređivača.
Nelegalno priređivanje igara putem interneta predstavlja jedan od ključnih izazova jer je mahom riječ o subjektima koji se nalaze u inozemstvu, pa ih je teže kontrolirati i sprječavati u poslovanju. S takvim platformama je povezano i sudjelovanje maloljetnika u igrama na sreću, a također, država se suočava i s propuštenim porezima i prihodima od naknada.
Zbog toga se uvode i nove mjere za društveno odgovorno priređivanje igara na sreću koje uključuju obaveznu identifikaciju svih igrača prilikom ulaska u prostor za igre, a prema sadašnjoj praksi punoljetnost igrača se provjerava samo u slučaju sumnje. Za priređivače koji maloljetniku dozvole igrati, propisuje se gubitak prava na priređivanje igara.
Novost je i registar samoisključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u koji će se igrači s problemom ovisnosti moći sami upisati te će im na taj način biti onemogućen pristup igrama na sreću kod svih priređivača, rekao je Primorac.
Zahtjev za samoisključenjem koje je podnio igrač morat će poštovati svi priređivači igara na sreću, a ne samo onaj kod kojeg je podnesen zahtjev.
Nadalje, priređivačima igara na sreću će se ograničiti veličina natpisnih ploča, a bolje će se regulirati i uvjeti za izdavanje prethodnog mišljenja za prostor u kojemu se namjerava otvoriti casino ili automat-klub, a pojednostavnit će se postupak potvrđivanja certificiranja automata, stolova, sustava i internet igara kako bi se administrativno rasteretilo Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava.
Prihodi državnog proračuna od poreza i naknada od igara na sreću rastu iz godine u godinu, lani su iznosili 311 milijuna eura, a godinu prije 251 milijun eura. Vladinom uredbom iz travnja za 2023. raspoređeno je ukupno 118 milijuna eura, a najveći dio tog iznosa, 38,2 posto, usmjeren je u promicanje razvoja sporta.
Sredstva će se koristiti i za druge namjene, primjerice borbu protiv ovisnosti, socijalne i humanitarne djelatnosti i zadovoljavanje potreba osoba s invaliditetom.