rodna (ne)ravnopravnost
Hrvatska u donjem dijelu ljestvice po rodnoj jednakosti: Žene zarađuju manje od muškaraca i imaju manje prilika za napredak
Ilustracija (Pixabay)
Među 27 zemalja Europske unije prema Indeksu rodne ravnopravnosti za 2023. Hrvatska je u donjem dijelu ljestvice rangirana kao 20. članica po jednakosti među spolovima. Od idealnih 100 bodova prosjek EU-a iznosi 70,2 dok je Hrvatska bodovana sa 60,7. Riječ je o rezultatima analize Svjetske banke u šest područja pozicije spolova po pitanju rada i zapošljavanja, novca i plaća, znanja i obrazovanja, slobodnog vremena, moći i ovlasti te zdravlja. Sadržaj analize komparira s prethodnim podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova i Eurostata. Hrvatska je među najslabije rangiranim zemljama Europske unije kada se promatra cjelokupna jednakost spolova. Gotovo kao značajna iznimka čini se tek podatak da je razlika u plaćama prema spolu na štetu žena nešto niža nego što je EU-prosjek.
Manje zarade
Prema podacima za 2021. žene u Hrvatskoj zarađuju 11,1 posto manje od muškaraca dok je na razini svih članica Unije prosjek nejednakosti 13 posto. No, stopa zaposlenosti žena u Hrvatskoj i dalje je među najnižima u EU-u. Zaključno s 2022. Hrvatska je u tom rangu 23. na ljestvici sa stopom od 65 posto zaposlenosti žena u odnosu na prosjek EU-a od 69,3 posto.
U odnosu na deset godina ranije kada je imala niskih 52,8 posto zaposlenosti žena. Iza Hrvatske su Španjolska, Rumunjska i Grčka, a na samom dnu Italija. Vrh ljestvice kao i u sličnim istraživanjima drže Estonija, Švedska, Nizozemska, Litva, Finska, Danska, Njemačka i Latvija, a među prvih 10 članica su i Mađarska i Portugal. Hrvatska bilježi pomake ali još uvijek nedovoljne u odnosu na raspoloživ ljudski kapital.
– Određeni napredak je postignut, posebice u smislu znatnog ljudskog kapitala koji su žene u Hrvatskoj izgradile tijekom vremena, no to nije u potpunosti dovelo do pozitivnih ishoda na tržištu rada, odnosno prilika za stvaranje dohotka ili ovlasti za donošenje odluka. Primjerice, djevojčice u Hrvatskoj su bolje od dječaka u obrazovanju, no to se u potpunosti ne prenosi na njihove buduće karijere. Unatoč velikim akademskim postignućima, žene se i dalje suočavaju s kontinuiranim razlikama između spolova u stopama zaposlenosti, osobito kad je riječ o ženama reproduktivne dobi. Zarađuju manje od muškaraca pri čemu se čini da se razlika u plaćama s vremenom povećava. Žene u Hrvatskoj troše gotovo 20 sati više od muškaraca na neplaćeni rad po čemu se Hrvatska jasno ističe među državama članicama Europske unije.
Skrb za djecu
– Žene čine polovinu hrvatskog stanovništva, ali zbog sadašnjeg manjka ekonomskih prilika i fleksibilnih radnih uvjeta, kao i zbog društvenih normi i stereotipa, ne mogu ostvariti svoj puni ekonomski, politički i društveni potencijal, upozorila je glavna autorica izvještaja i viša ekonomistica Svjetske banke za siromaštvo i jednakost Nga Thi Viet Nguyen. Problem Hrvatske čini se još kompleksnijim jer naša zemlja ima i najnižu stopu zaposlenosti muškaraca u cijelom EU-u. Sa 74,5 posto u odnosu na prosjek EU-a od 80 posto ispred nas je i spomenuta Italija s najnižom stopom zaposlenosti žena među državama-članica. U cilju promicanja jednakosti spolova u državnoj politici Svjetska banka izdala je za Hrvatsku preporuke. Prva se odnosi na potrebu poboljšanja pristupa skrbi za djecu i priuštive skrbi za starije osobe kako bi se ženama osiguralo punopravno sudjelovanje na tržištu rada i smanjio pritisak dodatnih obaveza. S tim u vezi potrebno je osigurati financijsku pomoć za njegovatelje starijih članova obitelji.
Nadalje, javne politike trebale bi promicati fleksibilne radne aranžmane i roditeljski dopust. Potrebno je potaknuti poslodavce da ponude fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada na daljinu i rada s nepunim radnim vremenom za roditelje s malom djecom. Hrvatskoj se preporuča reforma politike roditeljskog dopusta, poticanje dijeljenja roditeljske brige o djeci kako bi se reducirali prekidi poslovnih karijera najučestaliji upravo kod mladih majki.
Borba protiv stereotipa
– Borite se protiv stereotipa i predrasuda: Pokrenite javne kampanje podizanja svijesti o štetnosti rodnih stereotipa i promičite vrijednosti raznoličitosti i inkluzivnosti u svim sferama društva, treća je preporuka Svjetske banke Hrvatskoj kojoj se nadalje predlaže da intervenira u nacionalno zakonodavstvo. Podržite napredovanje žena u karijeri, ojačajte zakonodavstvo provođenjem odredbi o jednakim plaćama te programe i poticaje tvrtkama za promicanje žena za vodeće i visoke položaje, navodi Svjetska banka.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
