STRUČNJACI ZABRINUTI
Zašto raste agresija kod djece? "Puno mladih pokušava suicid, anksioznost postaje sastavni dio života"
Ilustracija (iStock)
Hrvatski su psihijatri zabrinuti zbog sve prisutnije agresije kod djece i mladih, koja je usmjerena ne samo prema drugima već i prema sebi, a uzrok sve većeg broja dijagnoza i njihovih kompleksnih stanja, od kojih će anksioznost postati sastavni dio života, vide u društvu i obitelji.
Na nedavno održanoj Školi dječje i adolescentne psihijatrije, na kojoj se razgovaralo o u posljednje vrijeme aktualnoj rodnoj disforiji, upozoreno je da je mentalno i emocionalno zdravlje djece ugroženo zbog silnih iskušenja u kojima se danas nalazi zapadna civilizacija.
Dječja psihijatrica Maja Rogulj iz splitskog KBC-a kaže da se djeca najčešće javljaju zbog anksioznosti i poremećaja afektivnog spektra, među njima je veliki broj neurorazvojnih poremećaja, suicidalnosti koja ide uz depresiju, sklonost samoozljeđivanju, poremećaja u ponašanju i sve češće ovisnosti.
Poremećaji u sve nižoj životnoj dobi
Primijetila je da su poremećaji u sve nižoj životnoj dobi, a kliničke slike sada su ozbiljnije nego prije. I sama je imala pacijente s rodnom disforijom, to je kompleksno stanje u kojem se radi o neusklađenosti rodne uloge i tjelesnih obilježja, uslijed čega se može javiti emocionalni distres (stres protiv kojeg se osoba svakodnevno bori).
“Najčešće su to depresivna stanja, anksiozna reagiranja, suicidalnost i brojni drugi komorbidni poremećaji, a terapija je, kao i za većinu mladih, psihoterapijska podrška, individualna psihoterapija i rad s obitelji”, dodaje Rogulj.
Dječji psihijatar iz splitske Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju? Zoran Vujnović ističe da su u ranoj dječjoj dobi prisutni problemi djece iz autističnog spektra, u školskoj dobi ADHD i poremećaji u ponašanju, dok u adolescentnoj dobi prevladavaju anksiozna i depresivna stanja, te poremećaji prehrane.
Stručnjake brine? sve prisutnija agresij?a kod djece i mladih, koja nije usmjerena samo prema drugima, već i prema sebi?, a njihovo viđenje stvarnosti je obojano emocijama.?
Vujnović upozorava da će sve više djece biti anksiozno, odnosno anksioznost će postati sastavni dio života svih nas. Teško će se naći zdravi ljudi, možda funkcionalni, ali klasično zdravlje od prije sto godina više neće postojati. Izvor problema on vidi u društvu i obitelji.
?Pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Rijeka Danijela Petrić naglašava da su problemi djece i adolescenata posljednjih nekoliko godina nakon covid pandemije prilično veliki, zbog čega se pojačava pritisak na njihovu struku.
Puno mladih pokušava suicid
“Puno je mladih koji pokušaju suicid, a jedan broj njih, nažalost, to i realizira. Sada u školskoj medicini imaju programe u kojima na sistematskim pregledima otkrivaju suicidalnu djecu, koju šalju nama. To znači da se ipak radi, govori i uči o destigmatizaciji, da nije loše potražiti pomoć, te da možemo pomoći mladima i obiteljima”, kaže Petrić.
Savjetuje da se više radi na preventivi, počevši od vrtićke dobi, kako bi se djecu i mlade upoznalo s problematičnim situacijama, te ističe da je trend rodne disforije u porastu ne samo u Hrvatskoj i Europi, već u cijelom svijetu.
Specijalistica dječje adolescentne psihijatrije u Općoj bolnici Varaždin Valentina Bosilj Roki ispričala je o pacijentici koja i danas govori u ženskom rodu, iako je u međuvremenu prošla socijalnu tranziciju te je sada dječak.
“Ta 13-godišnja djevojčica je 2021. došla zbog drugih problema funkcionalne prirode, no nakon devet mjeseci ambulantnog praćenja pojavio se njezin problem s rodnim identitetom. Deklarirala kao ‘nebinarna osoba’, što znači da nije niti jednog roda, a kasnije je tražila da je zovemo muškim imenom. Nakon što je prošla tranziciju živi u muškom rodu, no i dalje nije zadovoljna. Planiramo nastavak liječenja zbog kompliciranije psihopatologije”, rekla je Bosilj Roki.
Predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split Trpimir Glavina smatra da je glavni problem u današnjem načinu života jer se kod nas kroz jednu generaciju promijenio kontekst života i odgoja.
“Dok sam bio dijete majka me vukla s ulice gdje sam se igrao, dok danas mnoga djeca nemaju interakciju s drugom djecom i ne igraju se, a to su osnove odrastanja i traženja identiteta. Mi se moramo s tim pozabaviti”, kaže Glavina.
Za rodnu disforiju kaže da ne voli trendove u medicini, jer je to kao i moda. Djeca nisu formirane osobe, ona traže svoj identitet, a u toj dobi je sve dozvoljeno. Zato stariji trebaju određivati što se može, a što ne, poručio je.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
