U prošloj je godini 21 dijete izgubilo život u prometu, sedmero je počinilo samoubojstvo, a još sedmero djece je ubijeno, pokazalo je izvješće pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu. Čak je 25 djece počinilo samoubojstvo u razdoblju od 2020. do 2022. godine, u kojem je, prema podacima HZJZ-a smrtno stradalo ukupno 105 djece, od toga 43 u prometu, 19 utapanjem, gušenjem ili padom, a petero je djece ubijeno. Samo je lani, dakle, ubijeno više djece nego u tri pandemijske godine, proizlazi iz izvješća.

Prema podacima MUP-a, u 2023. godini počinjeno je 6.409 kaznenih djela na štetu djece, što je povećanje za 22,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prijavljenim kaznenim djelima oštećeno je 6.913 djece, od čega 4.084 u dobi do 14 godina, 1.543 u dobi od 14 do 16 godina i 1. 286 djece u dobi od 16 do 18 godina. Nad djecom su počinjena 434 kaznena djela teškog fizičkog nasilja, a sedmero djece je u tom nasilju smrtno stradalo. Lani je počinjeno i 745 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Suicid je lani pokušalo učiniti 43 djece, a sedam je pritom smrtno stradalo.

Odgovornost obitelji

Uz te tragedije koje su se mogle spriječiti, kontinuirani porast obiteljskog i vršnjačkog nasilja, izdvajanja djece iz obitelji te poteškoće s mentalnim zdravljem ukazuju na zanemarivanje problema i nužnost većih ulaganja u sustave obrazovanja, pravosuđa, socijalne skrbi i zdravstva, upozorava pravobraniteljica za djecu. Podsjeća pritom da je prema posljednjoj procjeni stanovništva iz 2022. godine udio djece u Hrvatskoj je tek 17,3 posto, a smanjuje se iz godine u godinu.

– Kao o kapi vode na dlanu – tako bismo trebali brinuti o svakom djetetu, bez obzira na njegovo podrijetlo, mogućnosti ili mjesto rođenja. No, to nažalost nije tako, osobito za djecu koja žive u otežavajućim životnim okolnostima. Djeca s teškoćama u razvoju, djeca u riziku od nasilja u obitelji, djeca žrtve seksualnog nasilja, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca koja žive u siromaštvu, djeca s problemima u ponašanju te djeca manjinskih skupina i dalje u najvećoj mjeri trpe zbog kršenja njihovih prava u sustavu odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i zdravstva, upozorava pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.

Ured pravobraniteljice u 2023. godini primio je 13 posto više prijava o pojedinačnim povredama prava djece nego u prethodnoj godini, ukupno njih 2.183. Bilježimo zabrinjavajuće negativne trendove, osobito kada je u pitanju nasilje nad djecom, sigurnost djece u prometu te zaštita djece, kao i značajan porast broja pritužbi na sustav odgoja i obrazovanja, te naročito na sustav pravosuđa, navodi se u izvješću.

Helenca Pirnat Dragičević / Photo: Neva Zganec/PIXSELL

Seksualno nasilje

– Obiteljski dom i škola trebali bi biti najsigurnija mjesta za djecu. No, čini se da je to sve manje tako, jer je nasilje među i nad djecom u porastu. Nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama povećano je za više od 80 posto, a sa zabrinutošću pratimo i porast nasilja u obitelji, ističe pravobraniteljica.

Lani je njen ured zaprimio 120 prijava vezanih uz zaštitu djece od spolnog iskorištavanja i zloupotrebe, najviše od odgojno-obrazovnih ustanova.

– Zabrinjava velik broj prijava seksualnog nasilja u obrazovnim institucijama, posebno prijave o seksualnom uznemiravanju učenika od strane nastavnika, upozorava Pirnat Dragičević i podsjeća da takvi slučajevi nerijetko prolaze bez kaznenog progona, što omogućuje nastavak zlostavljanja.

Povezane vijesti

• PEDIJATRI: Superjunaci loše utječu na djecu
• Svako peto dijete imalo je doticaj sa seksualnim nasiljem
• KRŠENJE DJEČJIH PRAVA U ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA: Koje su najčešće zablude i stereotipi