Stranci dolaze, ali Hrvatska je i dalje zemlja iseljavanja: Hrvati najviše novaca šalju iz Njemačke, Irska izbila na drugo mjesto

(Snimio Patrik Macek / Pixsell)

Hrvati koji žive i rade u inozemstvu su u prva tri tromjesječja prošle godine u domovinu doznačili 4 milijarde i 203 milijuna eura, a u HNB-u na temelju dosadašnjih podataka za zadnje tromjesječje iz prethodnih godina procjenjuju da su ukupne doznake dijaspore lani iznosile 5 milijardi i 397 milijuna eura što čini 7,2 posto nacionalnog BDP-a. S druge strane, strani radnici zaposleni u Hrvatskoj u svoje su domovine istodobno plasirali milijardu i 17,6 milijuna eura, a također na temelju prijašnjih podataka u HNB-u procjenjuju da su strani radnici iz Hrvatske lani doznačili milijardu i 285 milijuna eura ili 1,7 posto hrvatskog BDP-a.

Njemačka prva

Očekivano, najveći broj doznaka iz inozemstva u Hrvatsku dolazi iz Njemačke iz koje je u prva tri kvartala prošle godine doznačeno više od 1,613 milijardi eura, a među prvih pet zemalja po doznakama slijedi Irska iz koje je u domovinu uplaćeno 456 i pol milijuna eura, zatim Nizozemska s 416,8 milijuna eura doznaka, iz Austrije je u Hrvatsku »poslano« 327,8 milijuna eura, iz Slovenije 214,2 milijuna eura, a iz Švicarske 170,3 milijuna eura. Jedina država iz koje drugu godinu zaredom nije bilo nikakvih uplata u Hrvatsku je Malta.

Najveći broj uplata stranih radnika u Hrvatskoj u prva je tri tromjesječja 2023. išlo prema Bosni i Hercegovini (218,7 milijuna eura), a na visokom drugom mjestu među zemljama u koje dolaze uplate iz Hrvatske našla se Njemačka u koju je doznačeno 102,1 milijun eura, slijedi Srbija s 98,8 milijuna eura uplata iz Hrvatske. Četvrto mjesto među zemljama u koje odlaze doznake iz Hrvatske dijele Sjeverna Makedonija i Nepal, u koje je doznačeno po 46 milijuna eura, a slijedi ih Slovenija (42,8 milijuna eura). Strani su radnici u Indiju poslali 30,2 milijuna eura, a u Filipine 28,8 milijuna eura. Najmanje novca strani su radnici iz Hrvatske poslali u Rumunjsku, 4,3 milijuna eura.

Usporedbe radi, Hrvati su iz stranih zemalja 2021. u domovinu uplatili 1,785 milijardi eura, a 2022. 1,955 milijardi eura, dok su istodobno strani radnici 2021. u svoje zemlje doznačili 192,2 milijuna eura, a 2022. 248 milijuna eura.

Tako se tijekom prva tri lanjska tromjesječja nastavio rast neto priljeva s osnove radničkih doznaka i osobnih transfera te naknada zaposlenima u inozemstvu, premda znatno sporiji nego u ranijem razdoblju, navode u HNB-u.

Valovi odlazaka

Pritom se vidljivo usporio rast priljeva sredstava hrvatskim rezidentima, dok se istodobno snažno ubrzao rast odljeva sredstava u inozemstvo s osnove naknada nerezidentima zaposlenima u Hrvatskoj, kao i njihovih osobnih transfera u inozemstvo, pojašnjavaju u središnjoj banci i dodaju da ako se pretpostavi da će se broj stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj nastaviti povećavati u narednom razdoblju, za očekivati je nastavak razmjerno snažnog rasta odljeva po spomenutim osnovama.

Nakon što se u razdoblju od 2001. do 2013. godine uglavnom kretao u rasponu od 3 do 4,5 posto BDP-a, neto priljev sredstava nakon pristupanja Europskoj uniji u prosjeku bilježi dvoznamenkastu godišnju stopu rasta (oko 10 posto) te je u 2022. godini dosegnuo 6 posto BDP-a, pri čemu je godišnja stopa rasta iznosila čak 19 posto, ističu u HNB-u i dodaju da su tako visoke stope rasta već zabilježene prijašnjih godina, primjerice u 2015., 2016. i 2021., što je u skladu s migracijskim trendovima nakon ulaska u EU. U HNB-u pri tom napominju da hrvatske tokove kapitala s inozemstvom, kao i mnoga druga usporediva gospodarstva koja su u povijesti zabilježila velike migracijske valove, karakteriziraju razmjerno veliki neto priljevi radničkih doznaka i osobnih transfera iz inozemstva, kao i naknada zaposlenima u inozemstvu.

Višak platne bilance 825 milijuna eura

Hrvatska je u 2023. ostvarila višak na tekućem računu platne bilance u iznosu od 825 milijuna eura, što je zamjetno poboljšanje u odnosu na godinu ranije kada je manjak iznosio 1,9 milijardi eura, a na takva su kretanja ponajviše utjecali manji manjak na podračunu roba te snažniji rast prihoda od turizma, za 11,3 posto u odnosu na 2022., najnoviji su podaci HNB-a.