Sve strukovne škole moći će uvesti i gimnazijske programe

Ilustracija (Snimio: Nel Pavletić/Pixsell)

Sve strukovne škole koje su zainteresirane i imaju prostorne kapacitete od iduće školske godine moći će provoditi i gimnazijske programe. Najavila je to državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Iva Ivanković na jučer započetom dvodnevnom stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje »Suradnja roditelja i škole« koji je u Opatiji okupio 650 osnovnoškolskih ravnatelja iz cijele Hrvatske. Pojašnjavajući da je intencija Ministarstva povećati obuhvat učenika u gimnazijskim programima stoga što je taj obuhvat značajno ispod prosjeka EU-a, Ivanković je najavila da će uskoro biti raspisan javni poziv školama.

Ulazak gimnazijskih programa u strukovne škole nije jedina novost, jer kako je najavio ministar znanosti i obrazovanja, danas će biti potpisan kurikulum za rad s učenicima s posebnim potrebama na koji je hrvatski obrazovni sustav čekao 30 godina. Ministar je ujedno komentirao i projekt cjelodnevne nastave, ustvrdivši da se radi o projektu koji ide jako dobro.

Mjesta u vrtićima

- Nadam se da će Ministarstvo, odnosno buduća Vlada, iznaći sredstva da se u taj program uključi još škola. U ovom trenutku je u realizaciji čitav niz projekata škologradnje. Ono što smo uspjeli osigurati je milijardu i pol eura za izgradnju ili dogradnju škola i sportskih dvorana. Neke su već započele s javnim nabavama za izvođača, a niz projekata je sada na provjeri što se tiče građevinske dokumentacije. Ono što mogu zasigurno reći je da će 2028. godine sve škole u Hrvatskoj prijeći u jednosmjenski rad, kao i da će do 2030. godine sva djeca imati mjesto u vrtiću. Time će završiti veliki ciklus izgradnje i investicija u obrazovnu infrastrukturu, predškolsku i osnovnoškolsku, što sve zajedno čini gotovo dvije i pol milijarde eura, istaknuo je Fuchs.

Do kraja ovog desetljeća u vrtićima, prema riječima Ivanković, treba osigurati 22 tisuće novih mjesta jer cilj je da se postigne EU razina uključenosti djece u rani i predškolski odgoj u iznosu od 97 posto. Napominjući da su za to osigurana značajna sredstva, državna tajnica je istaknula da je prvi put od osnutka Hrvatske Vlada odlučila sudjelovati u tom sustavu koji je u potpunosti decentraliziran.

- Država intervenira kroz fiskalnu održivost, što znači da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva za osnivače. Usporedno s tim ulaganjima radimo na kvaliteti programa te je u tijeku izrada nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj, kao i kurikuluma za program predškole. Ono što želimo postići je da djeca koja ulaze u osnovnoškolsko obrazovanje imaju što bolje razvijene kompetencije, odnosno da povećamo trajanje programa predškole sa sadašnjih 250 na 500 i 700 sati, ovisno o tome koliko ćemo to moći provesti, najavila je Ivanković.

Cjelodnevna nastava

Ujedno je dodala da je Hrvatska jedna od rijetkih EU zemalja gdje osnovne škole rade u dvije ili čak tri smjene, a osvrćući se na cjelodnevnu nastavu koja se ove godine eksperimentalno provodi u 62 škole, kazala je da je upravo sintagma eksperimentalnosti dovela u javnosti do negativnih komentara.

- Ne eksperimentiramo na djeci, ne eksperimentiramo s programom. Želimo vidjeti koji je optimalni model koji u školama možemo provoditi, a da je prihvatljiv na razini cijele Hrvatske. Trenutno je u 62 škole u kojima se projekt provodi za učenike sve besplatno, od udžbenika, pratećih materijala, obroka do izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, dok je djelatnicima povećana plaća, ustvrdila je Ivanković.

Osvrnula se i na osuvremenjivanje strukovnog programa na način da se programi za kojima postoji potreba na tržištu rada moderniziraju, a suficitarni ugase.

- Tu nam je partner Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja je izradila više od stotinu kurikuluma obrazovnih programa. Puno aktivnosti provodi se i u obrazovanju odraslih, a s obzirom na to da se u Hrvatskoj kompetencije koje nisu stečene formalnim putem teško priznaju, preuzeli smo model iz EU-a koji pokušavamo implementirati i vjerujemo da će to pridonijeti da promjene u kvalifikacijama budu brže, jer vidimo da su nužne, zaključila je državna tajnica.