(Snimio Sanjin Strukić/Pixsell)
Već je pet godina otkako su prvi umirovljenici koji su štedjeli za mirovinu i u drugom mirovinskom stupu, stekli uvjete za mirovnu. Podaci pokazuju kako i dalje velika većina umirovljenika svoju kapitaliziranu štednju iz drugog stupa prebacuje u prvi jer im je mirovina povoljnija iz jednog stupa, tj. onog generacijske solidarnosti, piše HRT.
Od 1. siječnja novi umirovljenici imaju rok od 12 mjeseci da potpišu ugovor o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom, a ako to ne učine, cijela mirovina iz drugog stupa u roku 30 dana od isteka tog roka bit će im prebačena u prvi stup, odnosno u državni proračun.
- Ta sredstva se nikako ne mogu izgubiti. Možda je došlo do šuma u komunikacijskom kanalu. I nas je dosta građana zabrinuto zvalo i pitalo se što će biti s tim sredstvima. Da pojasnimo o čemu se radi. To je isto jedna novina u zakonu gdje ljudi, kada odlaze u mirovinu, trebaju izabrati žele li jednostupnu ili dvostupnu mirovinu. U slučaju da želite dvostupnu mirovinu, znači mirovinu iz prvog i drugog stupa, vi trebate izabrati mirovinsko osiguravajuće društvo koje će vam ta sredstva isplaćivati, znači zajedno s mirovinom iz prvog stupa, pojasnila je Dijana Bojčeta Markonja, direktorica UMFO-a.
- Mi smo mijenjali tri zakona. Prvo smo išli na administrativno rasterećenje. Ukinuli smo ulaznu naknadu, smanjili naknadu za upravljanje, što znači da od svake uplate, već od siječnja, koja sjedne na vaš račun, 0,5% koje je išlo za ulaznu naknadu na svaku vašu uplatu se više ne računa. Ukratko, već smo tu malo povećali mirovine za te uplate. Zatim smo omogućili veću slobodu korisnika da sami biraju fond i kategoriju u kojoj žele štedjeti. Znači, svako mirovinsko društvo ima fondove i onda one imaju kategorije. To su kategorije A, B i C. Svaka ulaže u nešto različito. I za nas, posebno koji smo mlađi osiguranici, više se isplati biti u fondu A, jer portfelj ulaganja donosi veće prinose, pojašnjava Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Kaže da su ljudi do sada mogli jednom godišnje u mjestu rođenja odabrati u kojem fondu i u kojoj kategoriji žele štedjeti. To sada mogu tijekom cijele godine.
- Osim toga, rekao bih da jedan iznimno važan dodatak je i taj zakon o dodatku koji smo mijenjali. Prije se obračunavao dodatak od 27%, a za osnovnu mirovinu, za one koji su kombinirano štedjeli, dodatak je bio 20,25%. Sad su ta dva dodatka izjednačena. Dakle, bit svega je bilo izjednačiti one koji su samo u prvom stupu i koji su u oba stupa, povećati atraktivnost portfelja, smanjiti administrativne naknade i još jedna postavka je mogućnost isplate. Ona je prije bila nešto manja, 15%. Sada se 20% može povući i na taj način umirovljenici mogu riješiti neke svoje obaveze, govori Vidiš.
To mogu učiniti kada kreću u proces ostvarivanja mirovine.
Mirovina iz dva stupa isplati se uglavnom onima s visokim plaćama, jer su uštedjeli veliki iznos. Prošle je godine takvu kombiniranu mirovinu izabralo 21 posto novih umirovljenika. Od ove godine na snazi su još neke zakonske izmjene a tiču se prije svega novozaposlenih i onih koji će uskoro podnijeti zahtjev za mirovinu.
Tko ne bude konzumirao mirovinu iz drugog stupa godinu dana nakon odlaska u mirovinu, po sili zakona morat će se vratiti u prvi stup. Država je odlučila stati na kraj onima koji su odugovlačili s potpisivanjem ugovora s mirovinskim osiguravajućim društvom i koji su na taj su način htjeli novac iz drugog stupa sačuvati za nasljednike.
- Dva puta će ga se informirati preporučenom poštom, i ako osoba u ta dva navrata u roku godinu dana ne potpiše ugovor - nakon izjave koju je potpisao istaknuvši želju da bude u oba stupa - vraća se u prvi stup, kaže državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.
Novac ne propada, nego se prebacuje u proračun, a korisnik dobiva novi izračun mirovine po principu kao da je izabrao mirovinu samo iz jednog stupa. Izjednačen je i dodatak na mirovinu u oba stupa, pa se očekuje veći interes za kombinirani model.
- Sada već s ušteđenih 40 tisuća eura, drugi stup se isplati, napominje Vidiš.
Novozaposleni će, ako sami ne odaberu, biti raspoređeni u fond kategorije A, u kojem ostaju 15 godina, nakon čega se sele u fond kategorije B u kojem je sada 80 posto zaposlenih.
- Odlučili smo se na taj način, da se uplaćeni doprinosi drugog stupa kapitaliziraju u najvećoj mogućoj mjeri i da oni kroz tih prvih 15 godina radnog staža ostvaruju i najveće prinose, kaže pomoćnik ravnateljice REGOS-a Zoran Protega.
No mirovinski sustav pod velikim je pritiskom s obzirom na nepovoljan omjer zaposlenih i umirovljenika.
- Sustav međugeneracijske solidarnosti ne funkcionira ako imate relativno nisku participaciju radne snage i tu je zapravo najveća rupa. Oko pola novca otprilike svaki mjesec fali za isplate mirovina onih koji su u prvom stupu. Ta dinamika je neumoljiva, upozorava Vedrana Pribičević iz Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Veća zaposlenost, veće plaće, a time i više izdvajanja za starost, sve bi to utjecalo i na mirovine današnjih umirovljenika, pogotovo u prvom stupu generacijske solidarnosti.
Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima, gostovala je u Dnevniku
HTV-a te govorila o štednji i mirovinskim stupovima.
Podaci pokazuju da i dalje velika većina umirovljenika svoju kapitaliziranu štednju iz drugog stupa prebacuje u prvi jer im je povoljnija mirovina iz jednog stupa, tj. onog generacijske solidarnosti. Mirovina iz dva stupa isplati se uglavnom onima s velikim plaćama jer su uštedjeli znatan iznos. Prošle je godine takvu kombiniranu mirovinu izabralo 21 posto novih umirovljenika. Od ove godine na snazi su još neke zakonske izmjene, a tiču se prije svega novozaposlenih i onih koji će uskoro podnijeti zahtjev za mirovinu.
Dijana Bojčeta Markoja je rekla kako je prošla godina bila rekordna za obvezne mirovinske fondove.
O učinkovitosti drugog mirovinskog stupa, kaže Bojčeta Markoja, može se govoriti kad zaokružimo čitav radni vijek.
- Drugi čimbenik je dodatak od 27 posto. Do ove mini reforme 27 posto bilo je samo za mirovine iz međugeneracijske solidarnosti. S ovom mirovinskom reformom od 1.1., 27 posto dodjeljuje se i dvostupnim mirovinama. Do sada je dodatak iznosio 20,75 posto. Dvostupne mirovine postaju itekako konkurentne i isplative velikoj većini građana. One rastu do 7 postotnih poena, rekla je.
