Broj slobodnih zona u Hrvatskoj u 2022. se prepolovio, u odnosu na godinu prije, na kraju 2021. bilo ih je 11, početkom 2022. deset, a na kraju te godine šest, pokazuje Izvješće o poslovanju tih zona u 2022. godini. 

Aktivne su tada bile slobodne zone Zagreb i Luka Rijeka - Škrljevo te slobodne zone luka Rijeka, Pula, Split i Ploče.

Pet je slobodnih zona prestalo s radom, odnosno istekle su im koncesije. Podunavska slobodna zona Vukovar završila je poslovanje u režimu slobodne zone 31. prosinca 2021., koncesija za osnivanje Slobodne zone Osijek istekla je u lipnju 2022., a ona za Krapinsko- zagorsku zonu u svibnju 2022., dok je sam postupak likvidacije završen u ožujku 2023.

Slobodnoj zoni Kukuljanovo, koja je bila neaktivna od 2010. godine, koncesija za osnivanje istekla je u lipnju 2022., a u rujnu iste godine prestala je i koncesija za Splitsko-dalmatinsku slobodnu zonu.

Što je slobodna zona?

Slobodna zona je dio teritorija Republike Hrvatske na kojem se djelatnosti obavljaju pod posebno utvrđenim uvjetima.

U zoni se može obavljati: proizvodnja robe, oplemenjivanje robe, skladištenje robe, trgovina na veliko, strateške aktivnosti poslovne podrške, aktivnosti osnivanja tehnoloških razvojno-inovacijskih centara te pružanje usluga, osim bankarskih i drugih novčanih poslova i usluga osiguranja i reosiguranja imovine i osoba.

U zoni nije dopušteno obavljanje trgovine na malo.

Roba koja se unosi u zonu mora glede zdravstvene, veterinarske ili fitopatološke ispravnosti udovoljavati uvjetima koji su propisani u Republici Hrvatskoj, objašnjava Udruga "Hrvatske slobodne zone".

Najzastupljenije skladištenje, manji dio proizvodnja

Inače, slobodne zone posluju na kopnenom i lučkom području, osnivaju se temeljem koncesije, odnosno suglasnosti, koju daje Vlada.

Njihovi korisnici mogu biti domaće i strane pravne i fizičke osobe, na njih se primjenjuju sva pravila poslovanja koja vrijede i za ostale gospodarske subjekte, s tim da korisnici slobodne zone imaju dodatnu obvezu da za dio poslovanja kojega obavljaju u slobodnoj zoni vode odvojeno knjigovodstvo.

Porez na dodanu vrijednost za robu koja je smještena u zoni plaća se u trenutku kada roba napušta slobodnu zonu i kada je njezino konačno odredište tržište EU, uključujući i tržište Hrvatske. Kada roba napušta slobodnu zonu, a njeno odredište je tržište trećih zemalja, roba je izuzeta od plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

Najveći broj korisnika tih zona bavi se skladištenjem (57 posto), manji dio proizvodnjom (28 posto), te pružanjem usluga (16 posto).

Manje korisnika i radnika, viša dobit  

Od 10 slobodnih zona na početku 2022., aktivno ih je bilo sedam (Škrljevo, Osijek, Zagreb, Ploče, Pula, Rijeka i Split), u njima je poslovalo 57 gospodarskih subjekata (9,5 posto manje nego u 2021.) koji su zapošljavali 1.921 radnika, petinu manje nego 2021.

Usporedbe radi, u 2019. u Hrvatskoj je poslovalo 11 slobodnih zona, od čega je osam bilo aktivno, u njima je poslovao 71 korisnik, a zapošljavali su 2.817 djelatnika. Ukupni prihodi svih korisnika iznosili su 1,7 milijardi kuna, a dobit im je bila 166,4 milijuna kuna.

Korisnici svih slobodnih zona u 2022. godini ukupno su uprihodili 223,8 milijuna eura, pola posto više nego 2021., te ostvarili dobit od 25,4 milijuna eura, što je za 4,3 posto više.

Prihodi korisnika lučkih zona iznosili su 183,6 milijuna eura (27,2 posto više nego 2021.), a dobit 20, 7 milijuna eura i bila je za četvrtinu viša u odnosu na prethodnu godinu.

Korisnici kopnenih slobodnih zona ukupno su u 2022. uprihodili 40,2 milijuna eura, što je gotovo upola manje nego prethodne godine, dobit im je bila 4, 6 milijuna eura ili za gotovo 40 posto manja. Razlog tomu je izlazak Podunavske slobodne zone Vukovar iz režima slobodne zone na kraju 2021.

Pad broja slobodnih zona bilježi se i u EU, u travnju 2020. bilo ih je 72, uključujući i 11 hrvatskih, u kolovozu 2022. godine 67, a u taj je broj uključeno i 10 zona u Hrvatskoj. Najviše ih je bilo u Španjolskoj (osam), Poljskoj (sedam) te u Italiji i Rumunjskoj (po šest).

Slobodne zone poslovale su u 20 od 27 država članica EU, nema ih u Austriji, Belgiji, Finskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Slovačkoj i Švedskoj.

Slobodna zona luke Pula

Odlukom Vlade RH o davanju suglasnosti (11.03.1999) osnovana je Slobodna zona luke Pula čiji je osnivač i upravljač LUČKA UPRAVA PULA (N. N. 25/99), navodi se na stranici Lučke uprave Pula.

Područje Slobodne zone luke Pula nalazi se na lučkom području luke Pula u akvatoriju južnog dijela pulske luke i obuhvaća:

• kopneni dio
• morski dio ukupne površine 38.479 m²

U Slobodnoj zoni luke Pula, korisnici zone mogu obavljati slijedeće djelatnosti:

• proizvodnja robe,
• oplemenjivanje robe,
• trgovina na veliko i posredovanje u trgovini,
• bankarski i drugi novčani poslovi,
• usluge osiguranja i reosiguranja imovine i osoba,
• ugostiteljske usluge i 
• druge usluge osim: priveza i odveza brodova, jahti, ribarskih, športskih i drugih brodica i plutajućih objekata; ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja robe u domaćem prometu; ukrcaja i iskrcaja putnika.

Povezane vijesti

• Sabor u petak o Izvješću o poslovanju slobodnih zona u 2020.
• Zastupnici: Slobodne zone gube prihode i tvrtke
• Ahmetović: Na HRT-u skup radnika da se dogovori eventualni štrajk upozorenja