Jedan od privatnih otoka na Jadranu ponuđenih na prodaju jest otočić Veli Školj u Malostonskom zaljevu. Portal Morski.hr javlja da ga prodaje agencija, koja tvrdi da je otok površine 21.677 četvornih metara "idealan za glamping resort, naturistički resort, vjenčanja, kušanje kamenica i posjete otočnim farmama kamenica, ali i privatne i team building zabave, ekskluzivno dnevno iznajmljivanje za razne događanje itd.".

Što sve otok nudi?

Na otoku se nalazi predivna borova šuma koja pruža hlad za uživanje, kao i kamena kuća izgrađena prije 1968. godine i izvor pitke vode.

Agencija u oglasu tvrdi da je na otoku moguće izgraditi još jednu kamenu kuću s posađenim maslinicima ili nekom drugom kulturom te registrirati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

Dodaju da Otok Veli Školj u Malostonskom zaljevu novim vlasnicima pruža potpunu privatnost i mnoštvo mogućnosti za razvoj različitih projekata.

Cijena? Prava sitnica, 3 milijuna i 250 tisuća eura.

– Pravo prvokupa ima Država i/ili Županija, no da biste nešto na otoku sagradili, trebalo bi se time ozbiljno i dubinski pozabaviti.

Nekakav pontonski privez mogao bi se napraviti ako se bavite školjkarstvom, a montažni objekt ako ćete se baviti poljoprivredom – kazao je portalu Morski.hr ljubazni agent, preko kojeg ide prodaja otoka.

Zamke za potencijalne kupce

No, kako s pravom upozorava Jurica Gašpar u svom tekstu, tko bi platio više od 3 milijuna eura i potom uložio u bavljenje školjkarstvom, samo da bi imao otočić s pontonskim privezom?

Kad je riječ o kupovini otoka u Hrvatskoj, dodaje, naravno postoji i kvaka, zbog čega većina otoka i jest još uvijek samo u oglasnicima.

Malo kupaca zna da pomorsko dobro ne spada u kategoriju privatnog vlasništva, jer se radi o općem dobru, pa je tamo zabranjena i gradnja.

Niti smijete graditi mul ili rivu za plovilo kojim ćete doći do otoka, niti put, šetnicu ili kakav prikladan i potreban objekt. I eto prvog problema za nekog naivnog, dubokih džepova.

Naime, u članku 14. o planiranju i gradnji na pomorskom dobru, stavak 6. kaže da se na morskoj obali mora izbjeći betonizacija obale uz more u području koje je široko najmanje 6 metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.

Ovisno o veličini otoka, ovo može predstavljati veliki problem, jer je sada pitanje koliko površine otoka doista jest privatno vlasnišvo?

"Caka" koju često koriste

Na većini ovih otoka koji su na oglasima, zabranjena je i bilo kakva gradnja, pošto se najčešće radi o "pašnjaku", "šumskom području" ili "poljoprivrednom zemljištu".

Iznimka za nekakvu gradnju je, doduše, ako otvorite obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i tu "caku" prodavatelji često koriste kako bi kupcima pojasnili da na otoku mogu izgraditi "kućicu".

No poljoprivredno zemljište namijenjeno je za poljoprivrednu proizvodnju i na njemu se mogu graditi isključivo građevine poljoprivredne namjene.

Ovisno o nadležnom prostornom planu to mogu biti klijeti, spremišta voća i povrća, staklenici, staje i slično. Nadležnim prostornim planom definirane su minimalne veličine poljoprivrednih čestica na kojima se smije graditi, te veličina građevine koja se na njemu može graditi.

Drugi problem za kupce

Veličina objekta određena je specifičnim prostornim planom te često ovisi o minimalnoj površini poljoprivredne čestice, pa se radi većinom o skladištu od 10, poljskim kućicama od 30, pa sve do gospodarskog objekta od 50 kvadrata i eto drugog problema za potencijalne kupce.

No, ako kupujete otok radi vlastite privatnosti, onda morate biti svjesni da ne možete ama baš nikome zabraniti kupanje na otočnim plažama, iskrcavanje na obalu, ili pak plovidbu u blizini otoka.

E, ako ste sa svime gore upoznati i dalje želite kupiti otok, onda slobodno možete podići ogradu izvan pomorskog dobra i uživati u hladovini šume, ako je otok, šumovit, piše Jurica Gašpar za Morski.hr.

Povezane vijesti

• DRŽAVA SE ODRIČE ATRAKTIVNIH ZONA Pulski Muzil, Hidrobaza i Saccorgiana NA JESEN IDU NA PRODAJU
• PLAĆAM SVE VIŠE DA BIH RADIO NA SVOM PRIVATNOM ZEMLJIŠTU, kad će meni doći struja? 2090.?
• NEKRETNINE U CENTRU PULE KUPUJU STRANCI I GASTARBAJTERI: Prosječna cijena kvadrata u najvećem istarskom gradu OKO 1.500 EURA