Godinu dana od stupanja na snagu reformskog paketa ministra Vilija Beroša, zdravstvo i dalje pritišću stari problemi – duge liste čekanja, nestašica lijekova i dugovi prema dobavljačima. U idućoj godini pacijentima prijeti rast cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja, a oni koji nemaju dopunsku policu plaćat će veću participaciju za određene zdravstvene usluge.

U zakonskim izmjenama koje su stupile na snagu početkom ove godine zacrtano je i poskupljenje participacije, međutim s odgodom primjene za početak 2024. godine.

Dakle od 1. siječnja svi osiguranici koji nemaju dopunsko zdravstveno za određene zdravstvene usluge plaćat će uvećan iznos participacije, iskazan u postotku porezne osnovice, prenosi tportal.

Tako se, primjerice, participacija po svakom danu bolničke zdravstvene zaštite uvećava s 3,01 na 4,01 posto proračunske osnovice ili s 13,29 na 17,70 eura.

Participacija se za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, te za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, raste s 3,31 na 4,41 euro.

Participacija za specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite, za ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom tih pomagala i proizvoda podiže se sa 6,62 na 8,83 eura.

Za dentalna pomagala osobe od 18 do 65 godina plaćat će najviše 176,97 eura, umjesto sadašnjih 132,74 eura participacije, a stariji od 65 godina 88,46 umjesto 66,35 eura.

Participacija što je plaćaju oni bez dopunskog osiguranja liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i za izdavanje lijeka po receptu dogodine se neće mijenjati i ostat će 1,32 eura.

Zakonom je određeno da osiguranici sudjeluju u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20 posto pune cijene zdravstvene zaštite, a taj iznos ne može biti manji od utvrđenog postotka proračunske osnovice. S druge strane, najviši iznos participacije po ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu ne može biti viši od 120,26 posto proračunske osnovice.

Proračunska osnovica za 2023. godinu iznosi 441,44 eura, a ista je i za 2024. godinu. Trenutno je najviši iznos participacije 265,44 eura, a sukladno rastu postotka proračunske osnovice u narednoj godini, penje se na 580,88 eura.

Dižu se cijene dopunskog 

Privatne osiguravateljske kuće najavile su poskupljene polica dodatnog zdravstvenog osiguranja od 1. siječnja za tridesetak posto, uz obrazloženje da je usklađivanje cijena s inflacijom nužan potez kako bi se i dalje osigurala kvalitetna usluga na temelju polica osiguranja.

HZZO zasad neće dizati cijene dopunskog osiguranja, kao što je i najavljeno pri donošenju zakonskih izmjena.

Za dio osiguranika s niskim primanjima dopunsko zdravstveno plaća država, a ovih dana provedeno je usklađenje prihodovnog cenzusa s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće u Hrvatskoj.

Prema novom cenzusu, pravo na besplatno dopunsko osiguranje od 1. siječnja moći će ostvariti osiguranici ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 379,49 eura te samci ako im prihod u prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno nije veći od 475,12 eura.

Smanjenje lista čekanja

Jedan od glavnih prioriteta za Beroševo ministarstvo i u narednoj godini bit će smanjenje lista čekanja. Zadnjih nekoliko mjeseci primjetan je napor bolnica diljem Hrvatske da skrate rokove čekanja na preglede. Većina ih je uvela mjere poput rada u poslijepodnevnim smjenama i vikendom kako bi se smanjilo čekanje na postupke po godinu dana i više.

Jedna od mjera koje je uvelo Ministarstvo zabrana je rada u privatnoj praksi doktorima koji su neophodni za dijagnostičke postupke na koje pacijenti čekaju dulje od 270 dana, prenosi tportal.

Naputak takvog sadržaja ministar Beroš poslao je nedavno bolničkim ravnateljima, a sve u cilju da se smanje liste čekanja.

Pravo na zdravstveno

Tijekom ove godine mnoge nezaposlene osobe izgubile su pravo na zdravstveno osiguranje zato što su se vodile kao nezaposlene u evidenciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, no istovremeno nisu bile u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Sve osobe u ovoj situaciji trebale su se javiti HZZO-u do kraja lipnja 2023. godine kako bi prijavile svoj status, a oni koji su to propustili učiniti ostali su bez zdravstvenog osiguranja.

Ako ste se našli u ovom problemu, morate obnoviti svoj status te se nakon prijave na zdravstveno kao nezaposlene osobe javljati HZZO-u najmanje jednom u tri mjeseca kako bi se provjerile okolnosti na temelju kojih vam je status osiguranika prvotno utvrđen. Ako to ne učinite, opet riskirate gubitak zdravstvenog osiguranja.

Povezane vijesti

• U hrvatsko zdravstvo investirat će se 300 mil. eura iz EU fondova
• Sindikati i Udruga pacijenata protiv "kanadizacije" zdravstva
• Kanadski model: Plaćaju se hitna, lijekovi, naočale, zubar