Lejla Pock: "Visoka tehnologija igra ključnu ulogu u modernizaciji medicinske skrbi, posebice u procesu otkrivanja i razvoja novih lijekova i terapija"

Lejla Pock (Snimio Oliver Wolf)

Na ovogodišnjem CIHT-u, konferenciji o zdravstvenom turizmu koji zajednički organiziraju Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera i Turistička zajednica grada Crikvenice, na panelu o tehnologijama i zdravstvenom turizmu, sudjelovala je i Lejla Pock, izvršna direktorica Styrian Human Technology Clustera (Štajerskog life science klastera) iz Graza.

Riječ je o udruzi koja će sljedeće godine obilježiti dvadesetu obljetnicu djelovanja, a Lejla Pock na njezinom je čelu od listopada 2022. godine, no uz veliki dio njezinih članica dugi je niz godina kao konzultantica, a u sam Klaster ušla je 2019. godine kao voditelj financija.

Suradnja u sektoru

Možete li nam, molim vas, predstaviti Klaster kojemu ste na čelu, tko su njegovi članovi, koliko ih ima i iz kojih sektora dolaze?

- Klaster Human.technology Styria okuplja vodeće organizacije iz područja medicinske tehnologije, farmacije/biotehnologije, IT industrije i zdravstva općenito. Naša organizacija trenutno ima 150 članova iz različitih sektora, uključujući privatne tvrtke, istraživačke institucije i javni sektor. Najvećim dijelom su tu predstavnici industrije (startup-ovi, mala i srednja poduzeća, velike industrijske tvrtke i korporacije), a značajnu ulogu igraju znanstvene institucije, te zdravstvene ustanove koje aktivno sudjeluju u testiranju i primjeni inovativnih rješenja. Time pokrivamo cijeli lanac nastajanja vrijednosti unutar te industrije.

Kao izvršna direktorica Human.technology Styria, odgovorna sam za rast i jačanje konkurentnosti tog sektora, koji smatram jednim od najzanimljivijih tehnoloških sektora u Štajerskoj pa i u Austriji. Naš klaster djeluje kao mreža partnera koji rade na razvoju i implementaciji tehnoloških napredaka u medicini i zdravstvu općenito, s ključnom ulogom i fokusom na poticanje inovacija i suradnje unutar sektora.

Koji su glavni ciljevi Klastera? Kako djeluje, odnosno na koji način pomaže svojim članicama? Osim toga, djelovanje Klastera nije ograničeno samo na područje Austrije nego ima i vrlo razvijenu međunarodnu suradnju.

– Od 2004. godine, Štajerski klaster Human technology Styria postavio je cilj jačanja povezanosti lokalnog gospodarstva, istraživanja i obrazovanja u velikom području »Life Sciences« kako bi generirao dodatnu vrijednost za štajerske tvrtke i istraživačke ustanove u regiji i na taj način osigurao njihovu konkurentnost na globalnom tržištu i time njihov rast i održivost.

Glavna zadaća klastera je potaknuti suradnju među članicama i inicirati kolaborativne projekte iz kojih će nastati novo znanje, novi proizvodi i usluge. Na taj način djelujemo kao motivator, katalizator i multiplikator inovacija i suradnje. Imamo jako dobar pregled glavnih kompetencija i znanja, interesa, potreba i faza razvoja, kao i aktualnih projekata pojedinih članica unutar klastera.

Za ovu zajednicu, klaster djeluje kao središnja točka za kontakte, razmjenu znanja i informacija, s ciljem stvaranja ekonomske dodane vrijednosti za klastersku zajednicu, ciljano razvijanje snaga regije te poboljšanje međunarodne vidljivosti odnosno percepcije regije kao life science lokacije.

Naš klaster također predstavlja platformu putem koje članovi mogu pristupiti mogućnostima financiranja, pratiti trendove u industriji te sudjelovati u događanjima i inicijativama koje potiču razmjenu znanja, suradnju i inovacije.

Transfer znanja

Jedan od bitnih segmenata, kada je riječ o podršci Klastera, su inovatori.

– Inovatori nam dolaze kako iz znanstvenog tako i iz industrijskog sektora, često osnivajući start-up poduzeća, a mnogi od njih su spin-off poduzeća iz znanstvenih institucija i industrije. Oni igraju važnu ulogu u ekosustavu, transferirajući najnovija znanja i znanstvena postignuća u poslovne modele, te postaju nositelji inovacija u industrijskom sektoru. Klaster pruža platformu za njihovo povezivanje s potencijalnim poslovnim partnerima, etabliranim tvrtkama i kliničkim partnerima, omogućujući im lakši plasman na domaćem i globalnom tržištu, te pruža dodatnu podršku (pristup izvorima financiranja, povezivanje s ekspertima, itd). Etablirana poduzeća iskorištavaju priliku da putem suradnje sa start-upovima prošire svoju ponudu već postojećim kupcima. To predstavlja tipičnu situaciju u kojoj oba partnera ostvaruju dobit.

Klaster ima tri strateška fokusna područja: medicinsku tehnologiju, farmaciju/biotehnologiju te zdravlje i okoliš. Upravo ovo potonje, zdravlje i održiv razvoj, sve više se nameće kao prioritet. Kako su ova tri područja konkretno povezana kroz djelovanje vaše udruge?

– Tri strateška područja Klastera – medicinska tehnologija, farmacija/biotehnologija te zdravlje i održivi razvoj – međusobno su povezana zajedničkim izazovima, gdje omogućujemo transfer znanja i pružamo ciljanu podršku. Ono što je svima u tom segmentu zajedničko jest da je proces razvoja dug, vrlo riskantan i vezan uz znatna ulaganja u usporedbi s drugim sektorima. Tvrtke moraju provesti kliničke studije, validirati i certificirati proizvode. Taj proces je dugotrajan, neizvjestan i financijski zahtjevan. U raznim fazama razvoja, potrebna je različita podrška, često uz angažman različitih izvora financiranja. Za mnoge investitore, put je predug i previše rizičan.

Nadalje, važno je uključiti i druge institucije koje igraju ključnu ulogu u uspjehu proizvoda na tržištu, poput socijalnog osiguranja koje će konačno refundirati korištenje tog proizvoda u liječničkoj praksi. Uključivanjem svih dionika (stakeholdera) u što ranijoj fazi razvoja poduzeća postiže se veća sinergija u tom procesu.

Daljnja poveznica leži u aspektu digitalizacije, odnosno jačoj implementaciji digitalnih tehnologija u industriji. Znanje koje se generira i primjenjuje u jednom području može se velikim dijelom prenijeti na drugo. Nadalje, nameće se potreba za ostvarivanjem principa održivog razvoja, koji se, opet, može primijeniti unutar klasterske zajednice na sličan način.

Dodatno, potičemo interdisciplinarne projekte koji kombiniraju znanje iz sva tri fokusna područja te ih kombiniramo s drugim tehnološkim sektorima kroz suradnju s drugim klasterima. Konkretno, integriramo resurse pojedinih partnera, tražimo sinergije i kombiniramo ih u nove projekte kako bismo stvorili nova znanja, proizvode i usluge. Prilikom toga ubrzavamo stručnost u specifičnim područjima kroz kolaborativnu strukturu i oblikujemo jedinstvene perspektive za naše poslovno područje.

Primjerice, ove godine povezali smo znanje iz biomedicine s mikroelektronikom, mikrofluidikom i pametnim materijalima u jedinstven projekt razvoja etičkih i ekološki prihvatljivih procesa za testiranje proizvoda u farmaceutskoj industriji i industriji medicinske tehnologije. Naši partneri iz IT industrije brinu se za brzu obradu podataka u tom procesu. Pritom ciljamo pozicionirati se u jedinstvenim temama. Uspješno smo pozicionirani u temama poput pametnih materijala u medicini, kontinuirane proizvodnje u farmaceutskoj industriji, functional food/smart proteins, automotive health, i drugim segmentima koji adresiraju globalne izazove te u kojima imamo potencijal stvaranja komparativne prednosti. Svim projektima zajednički je aspekt ekologije i održivosti u našoj industriji.

Održivost skrbi

Što je Strategija 2025+ i koji su njezini prioriteti?

– Strategija 2025+ postavlja dugoročne smjernice Klastera, s naglaskom na inovacijama, globalnoj konkurentnosti i održivom razvoju. Posebno u medicinskom i farmaceutskom sektoru, pandemija koronavirusa istaknula je teme kao što su otporni lanci vrijednosti i osiguranje dobavljačkih proizvoda u kriznim vremenima. Iz tih hitnih potreba, zajedno s temama budućnosti poput zaštite klime i održivosti, razvilo se novo ključno područje za naš klaster. Posebice za industriju farmacije i biotehnologije, koja se bavi izgradnjom postrojenja i specijaliziranim procesima, glavne buduće teme za tvrtke obuhvaćaju zaštitu klime i proizvodnju s nula emisija CO2. Mnogi projekti za smanjenje CO2 trenutno su u tijeku ili već u provedbi, očekuje se inovacija u ovom području, pri čemu će stari neučinkoviti procesi biti poboljšani ili obustavljeni.

Nadalje, suočeni smo s globalnim izazovom nedostatka radne snage uz istovremeno starenje populacije i produžetka životne dobi. Pitanje osiguranja i financiranja održivog zdravstvenog sustava u tim uvjetima predstavlja veliki izazov. Cilj je razviti projekte u području zdravstva i održivosti koji će doprinijeti stvaranju održivosti u zdravstvenoj skrbi. Želimo etablirati Štajersku kao primjer regije u području »Digitalnog zdravlja« te poticati digitalizaciju u njezi. Digital Health ne ubrzava i ne olakšava samo procese u zdravstvenoj industriji, nego nudi mogućnosti prevencije, praćenja zdravstvenih i vitalnih parametara zdravih pojedinaca, doprinosi ranom otkrivanju bolesti, praćenju i ranom otkrivanju poremećaja kod pacijenata s kroničnim bolestima, otvara vrata personaliziranim terapijama koje ne opterećuju pacijenta nepotrebnim popratnim pojavama i osiguravaju brzi pristup terapiji koja djeluje. Sve to pridonosi rasterećenju trenutno preopterećenog sustava zdravstvene skrbi.

Paralelno s tim, planiramo poboljšati pristup kvalificiranim stručnjacima i ključnim radnicima te intenzivnije poticati osnivanje tvrtki i novih poduzeća u području »Life Science«. Iako je strategija sada nova, jedan cilj i dalje ostaje isti: raditi na dugoročnom osiguranju našeg zdravstvenog sustava i postizati povećanje zdravih životnih godina ljudi.

Lejla Pock / POONEH SALVATIAN

Iako niste bili izravno među osnivačima Klastera, pratili ste njegov razvoj od samih početaka. Što se sve u Štajerskoj promijenilo u ova dva desetljeća kada je riječ o sektorima koji su uključeni u udrugu, te koliko je i sam Klaster pridonosio tim promjenama?

– Štajerska tradicionalno ima snažan sektor istraživanja i razvoja, jako tehničko sveučilište, inženjerske vještine i razvijeni industrijski sektor. U odgovoru na globalizaciju i položaj kao rubna regija, Štajerska je svoj razvoj i osiguranje dugoročne kompetentnosti regije usmjeravala zadnjih godina na tehnologije i tehnološke inovacije i stvaranje novih inovativnih poduzeća, te ekonomije koja se temelji na znanju.

Regionalna vlada je kanalizirala, odnosno usmjerila sredstva i razvila odgovarajuće programe i poticajne mjere za inovacijske projekte, ulaganja i omogućila nastajanje novih projekata i poduzeća. Nastali su klasteri koji su odigrali ključnu ulogu u povezivanju i umrežavanju znanosti i industrije, potičući inovacije kroz kontinuirani kontakt i suradnju.

Kao rezultat, Štajerska se zadnjih godina etablirala kao vodeća regija u području tehnologija i inovacija ne samo u Austriji nego i u Europskoj uniji. S 5,17 posto BNP-a, vodeća je regija u Austriji po ulaganjima u istraživanje i razvoj (u usporedbi s austrijskim prosjekom od 3,2 posto BNP-a, prosjek u EU je 2,2 posto) te među tri vodeće regije u Europi zajedno s Parizom i Baden-Württembergom. Od 41 Centra izvrsnosti u Austriji, njih 25 smješteno je u Štajerskoj.

Naša industrija, a pogotovu i naš sektor doživio je inovacijski procvat. Nicala su nova poduzeća, nastali centri izvrsnosti i izgradila se zavidna infrastruktura koja potiče suradnju između znanosti i industrije i razvoj poduzetništva temeljenog na eksploatiranju inovacija. Nastala je dinamična klasterska zajednica i ekosustav koji djeluju kao magnet velikom broju inovatora, tvrtki koja radi na razvoju novih proizvoda i usluga. Naših 150 članova zapošljava 45.000 ljudi u Štajerskoj. Uspjeli smo se etablirati kao jedan od najvažnijih partnera za istraživačko-razvojne projekte, razvoj procesa i projektiranje postrojenja u međunarodnoj biotehnološkoj, biofarmaceutskoj i farmaceutskoj industriji.

U 2023. godini smo privukli 15 novih članova, od kojih je devet start-upova. Bilježimo više od 20 novih kolaboracija unutar klastera, inicirali smo sedam novih inicijativa i multikolaboracijskih projekata te integrirali nova poduzeća iz inozemstva u naš ekosustav u Štajerskoj. Izgradnjom zdravog i dinamičnog ekosustava, svi sudionici profitiraju. A u međuvremenu su inovacijski i kolaboracijski duh postali nedjeljiv dio naše poslovne kulture.

Veze s Hrvatskom

Vaša udruga, kazali ste, okrenuta je i start-upovima, povezuje novoosnovana poduzeća, istraživanja, privatne tvrtke i javni sektor kako bi podržala budućnost medicine uz korištenje visoke tehnologije. O tome se razgovaralo i na CIHT-u. Kako zapravo visoka tehnologija može pomoći u medicini? Pročitala sam vašu izjavu da je digitalizacija važan alat protiv nedostatka osoblja u zdravstvenim ustanovama. No, istodobno, činjenica je koja je istaknuta i na crikveničkoj konferenciji, tehnologija u medicini ne može u potpunosti zamijeniti čovjeka.

– Visoka tehnologija igra ključnu ulogu u modernizaciji medicinske skrbi, posebice u procesu otkrivanja i razvoja novih lijekova i terapija, poboljšava dijagnostiku, praćenje pacijenata i olakšava rad zdravstvenih profesionalaca. Digitalizacija je važna za rješavanje nedostatka osoblja, ali ističem da tehnologija ne zamjenjuje ljudski faktor.

Želja mi je napomenuti da je ljudski faktor u zdravstvu nezamjenjiv, utemeljen na empatiji i osobnom povezivanju između liječnika i pacijenta. Digitalizacija dopunjuje ovo preuzimajući razne zadatke poput brže analize podataka, omogućuje podršku u donošenju odluka o terapijama i izradu dokumentacije, omogućujući stručnjacima da se usredotoče na skrb o pacijentima. Ključno je promatrati tehnologije kao alat, a ne zamjenu, ističući naše urođene ljudske kvalitete.

Kada je riječ o istraživanjima, novim tehnologijama, a osobito sve prisutnije umjetne inteligencije u zdravstvu, vrlo je važan regulativni okvir. Kakav je on u Austriji? Kako ocjenjujete zakonodavni okvir u Europskoj uniji? Koliko Klaster kojemu ste na čelu sudjeluje u kreiranju toga okvira?

– Kao klaster, naša odgovornost je omogućiti transfer znanja. Kao intermedijarna organizacija, prenosimo informacije o potencijalima i potrebama našeg sektora zastupnicima politike i regionalnim vladama. Imamo aktivnu ulogu u raznim odborima, stručnim grupama i komisijama.

Vi ste u Austriju doselili 1993. godine iz Hrvatske zbog studija i tamo ostali. Sada kroz djelovanje udruge koju vodite na neki način pružate podršku i hrvatskim tvrtkama, osobito start-upovima povezujući ih s austrijskim, ali i mnogim drugim međunarodnim tržištima. Kako se ostvaruje ta podrška te koji su konkretni primjeri iz dosadašnje prakse?

– Kao direktorica, već više od godinu dana obnašam tu funkciju, a kroz preuzimanje dužnosti bilo mi je važno jače povezivanje s Hrvatskom i s Alpe-Adria regijom. Naša povezanost s klasterima za life sciences u DACH regiji i s drugim life science klasterima unutar Europske unije izuzetno je važna. Želim naglasiti da nosimo titulu EUROklastera za zdravstvo i zdravstvene tehnologije. Međunarodnu suradnju s drugim klasterima koristimo za međusobni transfer znanja, uključujući stručnjake u konferencije, radionice te organizaciju delegacijskih posjeta raznim institucijama i tvrtkama. Također, koristimo suradnju za pristup međunarodnim tržištima putem uključivanja partnera u različite projekte, posebno za testiranje novih tehnologija.

Sredinom ove godine posjetili ste Primorsko-goransku županiju te posjetili neke tvrtke. Kako ocjenjujete tehnološki i inovacijski potencijal Primorsko-goranske županije i ima li nekih konkretnih rezultata tih susreta, odnosno njihove naznake?

– Primorsko-goranska županija pokazuje značajan tehnološki i inovacijski potencijal. Posjet tvrtkama sredinom godine rezultirao je pozitivnim dojmovima i naznakama suradnje na inovativnim projektima. Cilj svakog susreta i umrežavanja jest ostvariti daljnje korake. Planiramo već neke od idućih koraka tijekom prvog kvartala sljedeće godine.

Surađujete i s Klasterom zdravstvenog turizma Kvarnera koji je osnovan sa sličnom idejom kao što je desetljeće prije njega osnovan klaster kojemu ste vi na čelu.

– Kao klasterske organizacije povezivanje čini srž naše djelatnosti. Cilj nam je tražiti sinergije kako bismo obogatili međusobno znanje i stručnost i suradnju među članicama. Ova suradnja postaje još značajnija kada pokrivamo slične teme i djelujemo u geografski bliskim regijama. Zadovoljstvo mi je prenijeti iskustvo i znanje te pružiti uvid u naše projekte i istovremeno dobiti uvid o medicinskom turizmu i ovdašnjim inicijativama.

Projekt za smanjenje otpada od ostatka hrane

Vaša udruga ima brojne projekte unutar tri strateška područja na koja je usmjerena. Osobno mi se osobito učinio zanimljiv projekt kružne ekonomije u zdravstvu. Možete li ga malo pojasniti jer vezan je uz gorući problem otpada iz zdravstvenih ustanova.

– Nedavno smo pokrenuli novu temu i fokus grupu koja se bavi ovim pitanjem. Grupu čine predstavnici zdravstvenih institucija i tvrtki koje nude komplementarne tehnologije. Grupa je identificirala prve tri teme za prijenos iskustava i znanja: tehnologije recikliranja anestetičkih plinova, smanjenje otpada od ostatka hrane te tehnologije tretiranja otpadnih voda. Sljedeći korak je implementacija pilot-projekta. Na primjeru digitalizacije, u samo godinu dana uspjeli smo smanjiti otpad od ostatka hrane s 520 na 340 tona.

Važno je izgraditi mostove među zajednicama na Bliskom istoku

I jedno osobno pitanje. Pročitala sam da, iako volite Hrvatsku i redovito je posjećujete, rado odlazite na Bliski istok. Govorite i više jezika, među ostalim i arapski. Kako gledate na ovo što se danas događa u tom dijelu svijeta?

– Osjećam duboku zabrinutost i suosjećanje s onima koji prolaze kroz teške trenutke. Povezana sam s regijom, a ta veza proizlazi ne samo iz lingvističkih vještina, već i iz razumijevanja povijesti, društva i kulturnih običaja Bliskog istoka.

Situacija u regiji zahtijeva stalno pažljivo praćenje, budući da je obilježena kompleksnim političkim, ekonomskim i socijalnim izazovima. Dijalog i suradnja postaju ključni elementi u suočavanju s tim izazovima te u promicanju mira i stabilnosti. Kao direktorica klastera stalno gradim mostove između znanosti i industrije u cilju stvaranja gospodarske stabilnosti i rasta. Isto tako smatram da je važno izgraditi mostove među zajednicama, poticati razumijevanje i podržavati inicijative koje doprinose održivom razvoju regije i pomirenju.