Cilj da se porast zagrijavanja planeta ograniči na 1,5 Celzijeva stupnja više nije dohvatljiv, ali svijet sad mora odlučno djelovati da ono ostane ispod dva stupnja, posebno bogatije države zaslužne za najviše emisija stakleničkih plinova, rekao je u subotu premijer Andrej Plenković u govoru na klimatskom skupu COP28.

Premijer je u svom govoru u Dubaiju upozorio kako je sumorna stvarnost ta da se globalno zatopljenje ubrzava umjesto da usporava, te da emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti umjesto da padaju.

Podsjetio je da je prvi put u povijesti čovječanstva Zemlja 17. studenoga dostigla simboličku granicu zagrijavanja od dva stupnja više u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što je „donedavno bilo nezamislivo” te je „jasno upozorenje da se mora učiniti više”.

No, svijet čini suprotno, nastavio je premijer. Polovica kumulativnih emisija ugljikovog dioksida iz protekla dva stoljeća emitirana je u zadnja tri desetljeća.

„Sad je jasno da prvotni cilj iz Pariškog sporazuma o zagrijavanju od manje od 1,5 stupnjeva izvan našeg dosega”, kazao je Plenković i pozvao na intenziviranje napora da se ono zadrži ispod dva stupnja, što je „monumentalan” izazov, no „nije ništa u usporedbi s posljedicama koje bi takvo zagrijavanje uzrokovalo”.

Znanstvenici su jednoglasni oko tih posljedica, rekao je premijer: migracije na skali bez presedana, politička i ekonomska nestabilnost i ugrožena bioraznolikost, hrana, sigurnost i svjetski mir.

„Moramo učiniti sve da izbjegnemo takav katastrofalan scenarij”, upozorio je.

Plenković je rekao kako je Hrvatska ove, najtoplije godine ikad zabilježene, doživjela rekordne poplave i najveću oluju.

Naglasio je kako se Hrvatska ističe unutar Europske unije jer je peta po električnoj proizvodnji iz obnovljivih izvora, a osma po potrošnji takve energije.

Hrvatska je pokazala predanost održivoj budućnosti, čemu u prilog ide i činjenica da je 12. na svijetu po ispunjavanje ciljeva održivosti Ujedinjenih naroda.

Osim toga čini značajne korake kako bi ekološke principe i kriterije uvela u javno upravljanje i nabavu, a kroz sustave trgovanja emisijskim jedinicama hrvatski operateri su uspjeli smanjiti emisije za 42 posto. Trgovanje se širi i na prometni i građevinski sektor.

Hrvatska iskorištava i svoj ogroman geotermalni potencijal u kojem priprema brojne projekte, sa Španjolskom provodi projekt DONES za razvoj fuzije, sudjeluje u projektu Dolina vodika Sjeverni Jadran te želi igrati „značajnu regionalnu ulogu” u budućnosti opskrbe tim energentom.

Plenković je rekao kako Hrvatska nije velik zagađivač, no ipak cilja na udvostručenje svojih napora u borbi protiv klimatskih promjena jer je „u pitanju budućnost naše djece”.

„Ako Hrvatska, koja se prije tri desetljeća oporavila od razornog rata, može sad učiniti više od svog udjela, veće i bogatije države ne smiju činiti manje”, istaknuo je premijer.

„To je posebno važno jer znamo da je najbogatijih 10 posto odgovorno za polovicu emisija ugljikovog dioksida, a siromašnija polovica za samo 8 posto”, zaključio je premijer, pozvavši svijet na „djelovanje bez odgode”.

Plenković se dan ranije susreo s Mohamedom Alabbarom, najvećim investitorom u Dubaiju, a tom prigodom Burj Khalifa, najviši neboder na svijetu, ponovno je svijetlio u bojama hrvatske zastave.

Povezane vijesti

• Premijer Plenković u Puli: "Poljoprivreda je uz energetiku žila kucavica društva"
• FOTO/Premijer Plenković prerezao vrpcu na ulazu novoizgrađene zgrade pulske Opće bolnice, i poručio: "Ovo je kolosalan uspjeh"
• Plenković: "U Puli će rasti drvo kestena, kako je raslo i ispred kuće Anne Frank. Ovakve simbolične geste jako su važne za podizanje svijesti kod mladih generacija"