Vječni grad za sve posjetitelje otvorenoga srca
Hodočašće u Rim i Vatikan gdje je nadbiskup Mate Uzinić primio palij kao znak povezanosti mjesne Crkve s Rimskom Crkvom
(Snimio Jakov Kršovnik)
Bio u Rimu, a nije vidio Papu, izreka je koja kaže da smo nešto ključno propustili. Nasreću, riječki hodočasnici mogu biti zadovoljni što su bili u Rimu i dva puta vidjeli papu Franju. Prvi put na općoj audijenciji na Trgu sv. Petra, ujedno i posljednjoj uoči ljetne pauze koja će potrajati do 9. kolovoza, a drugi put na misi na blagdan sv. Petra i Pavla u bazilici sv. Petra.
Uoči misnog slavlja bazilika je prava košnica, hodočasnici, svećenici i vjernici, zauzimaju svoja mjesta, a osiguranje budno pazi na sigurnost. Na toj misi je riječki nadbiskup Mate Uzinić primio palij od pape Franje, bijelu traku od janjeće vune s crnim križićima, znak biskupske i metropolitanske časti te povezanosti mjesne Crkve s Rimskom Crkvom. Tim povodom organizirano je i hodočašće, devedesetak vjernika Riječke nadbiskupije odlučilo je pratiti svoga biskupa na putu u Vatikan i Rim, gdje su boravili tri dana. Još su dva dana putovali te posjetili mali pitoreskni gradić na brdu, Orvieto, na putu za Rim kao i Padovu u povratku za Rijeku.
S riječkim hodočasnicima bili smo i mi zabilježiti taj bitan trenutak za Crkvu u Rijeci. I koje su emocije i dojmovi koje nosi put u središte Katoličke Crkve? Danas su osjećaji možda nešto slabije izraženi nego u ne tako davnoj prošlosti, kada je hodočašće bilo dug i zahtjevan put, dok već neko vrijeme zahvaljujući automobilima i autobusima stižemo puno brže i jednostavnije.
No vidjeti rimskog biskupa, papu Franju, uvijek je poseban doživljaj, čovjeka odgovornog za oko 1,3 milijarde katolika u svijetu, koji je na audijenciji, kako je i običaj, Trgom sv. Petra prošao u papamobilu te pozdravio okupljene vjernike i blagoslovio nekoliko djece koju su pružili roditelji. Osim toga, zadivljuje pogled na baziliku sv. Petra, najveću crkvu na svijetu, koja može primiti i do 60 tisuća posjetitelja u istom trenutku, a njena unutrašnjost prostire se na više od 15 tisuća kvadratnih metara.
Impozantna je to građevina, bez obzira na osobnu vjeru pojedinca koji je posjećuje. Duhovni pratitelj vjernicima bio je vlč. Mario Gerić kao i još nekoliko svećenika Riječke nadbiskupije, a vlč. Gerić upoznao je hodočasnike s mjestima koja smo posjetili, od lateranske bazilike, bazilike sv. Pavla izvan zidina, bazilike sv. Petra i druge.
No, krenimo redom. Vatikan zauzima površinu od tek 0,49 kvadratnih kilometara te obuhvaća baziliku sv. Petra, Apostolsku palaču, vrtove i pomoćne zgrade. Također, Vatikan kao država posjeduje na talijanskom teritoriju nekoliko crkava i zgrada, koje na temelju Lateranskih sporazuma iz 1929. uživaju eksteritorijalnost, poput bazilike sv. Ivana Lateranskoga, sv. Marije Velike i sv. Pavla izvan zidina i drugih. Naravno, najvelebnija je bazilika sv. Petra, a posebno mjesto su katakombe bazilike koje čuvaju grob svetog Petra, prvoga pape, kojemu je prema evanđelju Isus Krist dao pravo prvenstva među njegovim učenicima »Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju«.
U katakombama se nalaze i kapele i umjetnine, mramorni kip sv. Petra na prijestolju, nadgrobni spomenik Kalistu III., ostaci stare bazilike... Fotografiranje je zabranjeno i katakombe su doista poseban dio bazilike, kao i osobito mjesto milosti. Međutim, i za one koji nisu vjernici radi se o mjestu koje vrijedi posjetiti, koje bilježi povijest institucije koja se očuvala već više od dvije tisuće godina.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
