ove godine Trećina je bila lažnih
Hrvati su prošle godine na bolovanju proveli 21 milijun dana. Donosimo tri najčešća razloga
Ilustracija (snimio Dejan ŠTIFANIĆ)
Prošle godine na bolovanju smo proveli više od 21 milijun dana. Nerijetko bolovanja traju dulje nego što bi po liječničkoj indikaciji trebalo. Ona na koja se sumnja provjeravaju kontrolori HZZO-a. Od siječnja do ožujka ove godine pregledali su tako oko 9 i pol tisuća bolovanja, prilikom čega je ustanovljeno gotovo 3 tisuće neopravdanih! Od 1. travnja kontrolori na teren izlaze s većim ovlastima, prenosi HRT.
Na bolovanju ste, a na vrata vam kuca kontrolor koji je došao provjeriti - jeste li uistinu bolesni... Moguć scenarij - no ipak se ne događa.
- Postoji zakonska mogućnost da se ide i kući čovjeka koji je na bolovanju, ali to se ne dešava. Većinom se pacijenti pregledavaju ili samo njihova dokumentacija u početku, nakon toga se mogu pozvati u ordinaciju izabranog doktora, objašnjava dr. Nenad Korkut, rukovoditelj Službe za odnose s javnošću HZZO-a.
Ipak, kontrolorima HZZO-a ovlasti su proširene, sada vam oni mogu prekinuti bolovanje.
A radnici bolovanje uzimaju sve više. Opravdano i neopravdano - oko 60 tisuća ih je dnevno na bolovanju. Prva 42 dana trošak je poslodavca, poslije plaća HZZO.
- Na teret HZZO-a 2022. isplaćeno je 217 milijuna eura na teret bolovanja, što pokazuje da je to veliki teret, a još ako dodamo to koliko poslodavci plaćaju, a oni su ove godine imali veći porast stope od nas, onda znate da je to veliki teret općenito, dodaje dr. Korkut.
Samo u prva 3 mjeseca ove godine gotovo 350 tisuća ljudi bilo je na bolovanju na teret poslodavca, dok je 4 puta manje bilo bolovanja na teret HZZO-a, nešto više od 87 tisuća.
No nisu problem ona opravdana, nego bolovanja koja traju i kada bi se radnik mogao vratiti na posao. Utvrđeno je da je takvih u prva tri mjeseca ove godine bilo 31%.
- Ako uzmemo da je ukupan trošak 3 milijarde kuna, 30 posto do toga je milijarda kuna - to je apsolutni trošak koji je neopravdano na leđima posolodavca, ističe Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a. Osim financija, problem je i organizacija posla. Najčešće kolege osjete posljednice lažnih bolovanja na svojim leđima.
- Jasno da posao onoga tko je neopravdano na bolovanju i tko zlouporabi sustav netko drugi treba odraditi. Onaj tko zlouporabi bolovaje uzeo je liječniku vrijeme, a ako se radio o specijalističkom pregledu - on je uzurpirao cijeli zdravstveni sustav, ustvrdila je Kosanović.
Ako se ustanovi da je bolovanje neopravdano, sankcije snose obiteljski liječnici.
Doktor Mazalin smatra, i poslodavci bi sami mogli pridonijeti tomu da se stopa bolovanja smanji.
- Dobro plaćeni i motivirani radnici su rijeđe i kraće na bolovanju. Broj slučajeva ljudi koji sagorjevaju na poslu, koji su iscrpljeni, čiji su kompenzacijski resursi potrošeni, koji nemaju snage raditi su sve češće u našim ordinacijama. Poslodavci koji imaju visoke stope bolovanja prije svega pokušaju izanalizirati situaciju u vlastitoj tvrtci, tu će naći uzroke mnogih problema i možda, poprave li situaciju, će se i stope bolovanja smanjiti, poručio je dr. Milan Mazalin, liječnik obiteljske medicine.
Jer duševni poremećaji na trećem su mjestu najčešćih razloga za bolovanje, odmah poslije COVID-a i ozljeda.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
