Saborska oporba u srijedu je ustrajala da Vladine izmjene Zakona o prostornom uređenju nisu dobre i da se njima želi pogodovati određenim investitorima, resorni ministar Branko Bačić to odbacuje.   

Sa ovim se izmjenama ne podilazi nikome, one nisu pisane ni za koga posebno nego za sve koji su planirali uključiti se u sustav izgradnje sunčanih elektrana, a posebno štiti pomorsko dobro, poručio je u saborskoj raspravi potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić.  

Na propitivanja o potrebi transformacije prostornih planova iz analognih u digitalne, uzvratio je protupitanjem zašto onda imamo sustave e-građani, e-obnova itd.?

U trećem desetljeću 20. stoljeća Hrvatska treba postati snažnije digitalno društvo, to će jamčiti i građanima i investitorima da sustav prostornog uređenje bude jednoobrazan, kazao je.  

Oporba zakon naziva zakonom opasnih namjera i tvrdi i da će se sunčane elektrane postavljati i na poljoprivrednom zemljištu.

Pavić: Sunčane elektrane na poljoprivrednim površinama

Laž je kako je to zakon opasnih namjera, odgovorio je oporbi Josip Borić (HDZ), koji poručuje i da nije točno da će se sunčane elektrane postavljati na obradivim površinama.

To što vi nazivate poljoprivrednim su parcele na kojima, u pravilu ništa ne raste, pogotovo ne žito i krumpiri, odgovorio je Željku Paviću (Socijaldemokrati).

Njega je, naime, zanimalo, zašto se dozvoljava da poljoprivredne površine „idu“ pod sunčane elektrane? Ministar kaže da to nije točno, no u zakonu piše drugačije, ustrajava Pavić.

Objašnjava i kako je tako dobivena energija skuplja od one dobivene sa krovova, pa pita vladajuće zašto onda ne forsira krovove? Za nekoga ste pripremili teren, spočitnuo im je.

Zašto se više ne potiče solarizacija krovova, pitala je i Urša Raukar Gamulin (Možemo) koja, nezadovoljna predloženim rješenjima, poručuje kako se nastavlja „agonija“ prostornog planiranja i kako nam treba zakon koji je u dogovoru sa strukom i EU politikama.

Oporba se protivi i hitnosti donošenja zakona, te naglašava kako Hrvatska nije donijela novi državni prostorni plan. 

Hitnost se opravdava jednom od komponenti NPOO, no to nije obrazloženje, ovo je zakon koji je pisan u nečijem posebnom, a ne javnom interesu, tvrdi Dalija Orešković (Centar).

Zadaća nam je donošenje državnog prostornog plana, ali i izrada prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa, kaže Bačić.

Hrvatska je prostorno isplanirana, sve lokalne jedinice su morale napraviti prostorne planove, županije su odradile svoje, odgovorio je Tomislav Klarić (HDZ).

Iz HDZ-a su primijetili i kako na poslijepodnevnoj raspravi nije bila ni jedna od četiri oporbene zastupnice koje su jučer napale zakon, nazvavši ga, među inim, i zakonom opasnih namjera.

Povezane vijesti

• Tri turistička zakona nisu reformska
• Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja
• Oporba: Zakon o prostornom uređenju je opasan, u korist određenih pojedinaca