ACI u Rovinju (snimio Milivoj MIJOŠEK) / Ivan Herak
Najveći lanac marina na Mediteranu i regionalni predvodnik u nautičkom turizmu, ACI d.d., u 2022. godini ostvario je ukupno 247,2 milijuna kuna poslovnih prihoda, što predstavlja rekordne rezultate u 40 godina dugoj povijesti tvrtke. Prema nerevidiranom izvješću o rezultatima poslovanja, EBITDA Društva u proteklom je razdoblju dosegla vrijednost od 101 milijun kuna, što je porast od 21 posto u odnosu na godinu ranije.
Tijekom 2022. godine u sustav marina uloženo je ukupno 58,4 milijuna kuna. Spomenuta poslovna ostvarenja u protekloj godini, kao i planovi poslovanja u narednom razdoblju, bili su povod za razgovor s dr. sc. Ivanom Herakom, članom Uprave ACI-ja za financije, korporativno pravo i ljudske resurse.
- Prošla je godina dana od kada je Vlada RH imenovala novu Upravu ACI-ja. Na čelu Uprave je, kao i u prethodnom mandatu, Kristijan Pavić, dok ste Josip Ostrogović i vi imenovani za članove Uprave sredinom veljače 2022. godine. Kako je u proteklih godinu dana funkcionirala nova Uprava i jeste li Vi osobno zadovoljni postignutim?
- Sadašnji sastav Uprave posljedica je promišljanja Vlade Republike Hrvatske koja je smatrala da Upravu ACI-ja treba osnažiti, kako zbog rješavanja pitanja produljenja koncesija, vođenja zahtjevnog investicijskog projekta izgradnje marine Porto Baroš u Rijeci, koji je ne samo od lokalnog već i od državnog značaja, i na kraju i zbog procjene da je ACI-ju potreban novi razvojni iskorak, prvenstveno na planu diversifikacije poslovanja i implementacije vodikovih tehnologija u poslovanje ACI-jevih marina. Upravo iz navedenih razloga kolegi Ostrogoviću je povjereno vođenje investicija i marketinga, dok ja pokrivam financije, korporativno pravo i ljudske resurse.
Nova Uprava, pored svih dnevnih operativnih zadaća, posebno je bila posvećena rješavanju pitanja produljenja koncesija, izradi nove Strategije poslovanja ACI-ja, s naglaskom na diversifikaciju poslovanja, izradi idejnih investicijskih projekata za ulaganja u luke nautičkog turizma (LNT) u sastavu Društva, problematici implementacije vodikovih tehnologija u poslovanje ACI-ja i vođenje, na strateškoj razini, vrlo zahtjevnog projekta izgradnje LNT Porto Baroš.
Krajem prošle godine nova Uprava prihvatila je novi Plan poslovanja za 2023. kao i Srednjoročni plan poslovanja za razdoblje 2023. - 2025. Ti koji dokumenti predstavljaju značajan zaokret u poslovnoj politici Društva i u njima smo prioritet u provođenju poslovne politike Društva dali pitanju radne snage, što je inicijalno operacionalizirano kroz Dodatak kolektivnom ugovoru, kojim su znatno povećana materijalna i ostala primanja zaposlenika.
- Kako komentirate poslovne rezultate, odnosno aktivnosti Društva uopće, u 2022. godini?
- Poslovna godina 2022. za ACI je bila izazovna u više segmenata, posebice s obzirom na potrebu balansiranja učinaka rasta inflacije te rasta troškova energenata, roba i usluga, ali i povećanog obujma posla u marinama. Ovogodišnji poslovni rezultati odraz su dugogodišnjeg zajedničkog rada i truda svih naših kolega te odluka koje su se donosile.
Sukladno planovima i postavljenim poslovnim ciljevima, prihodi od prodaje u 2022. godini iznosili su 238,7 milijuna kuna te su za 33,1 milijun viši u odnosu na godinu ranije, a rast je zabilježen u svim marinama sustava.
U prethodnoj je godini tako najveći rast zabilježen od usluge dnevnog i godišnjeg veza s udjelom od 75 posto u ukupnom povećanju. Poslovna jedinica s najznačajnijim rastom je ACI marina Korčula, u koju je godinu ranije izvršeno i 25 milijuna kuna vrijedno ulaganje u rekonstrukciju lukobrana, a u proteklom je razdoblju upravo ondje zabilježen rast od preko 5,2 milijuna kuna.
Naravno, pojedinačni doprinos svake ACI marine poslovnom rezultatu Društva razlikuje se od marine do marine. Pritom je indikativno da postoje značajne razlike u uspješnosti poslovanja između pojedinih ACI marina, pri čemu neke, ponajviše zbog ubrzane amortizacije, ostvaruju poslovne gubitke.
Kada je u pitanju kretanje poslovnih rashoda u 2022. godini, valja ukazati na činjenicu postupnog rasta ne samo koncesijskih naknada, već i materijalnih troškova, naročito troškova energenata, kao i troškova osoblja i amortizacije.
Na temelju podataka sadržanih u bilanci stanja na dan 31. prosinca 2022. možemo konstatirati da je Društvo financijski stabilno. Stupanj zaduženosti je nizak, o čemu svjedoči i koeficijent financijske stabilnosti Društva (dugotrajna imovina/kapital i rezerve plus dugoročne obaveze) u visini od 0,81. Isto tako, neto radni kapital Društva (kratkoročna imovina umanjena za kratkoročne obaveze) ukazuje na vrlo visoku likvidnost ACI-a.
Kada su u pitanju ulaganja u Društvo, pored ulaganja u marinu Korčula, daljnja značajna ulaganja, od ukupnih 58,4 milijuna HRK, u prethodnoj godini odnosila su se na djelomičnu rekonstrukciju ACI marine Dubrovnik, kao i radove na adaptaciji apartmana u marinama Rab i Milna, te izvođenje brojnih drugih infrastrukturnih radova. Ulaganja su posljedično rezultirala povećanjem prihodovne strane Društva. Tvrtka je tako u promatranom razdoblju zabilježila porast prihoda za 34,6 milijuna kuna, a ostvarena neto dobit iznosila je 25,6 milijuna kuna.
Sve u svemu, pozitivni rezultati poslovanja odraz su kako promišljenih odluka i pravovremenih reakcija na zbivanja na tržištu, tako i dugogodišnjeg zajedničkog rada te produktivne suradnje Uprave i zaposlenika.
Stoga je Uprava tvrtke tijekom protekle godine održala nekoliko sastanaka s predstavnicima sindikata što je, kao što sam već napomenuo, rezultiralo potpisivanjem Aneksa Kolektivnog ugovora iz 2019. godine, čime su povećana dosadašnja prava svih radnika i to prvenstveno kroz povećanu osnovicu plaće te podizanje koeficijenta složenosti poslova. Osnovica plaće zaposlenicima je povećana već za prosinac 2022. godine.
Kakvi su planovi za 2023. godinu, odnosno naredno razdoblje uopće? Što su prioriteti?
- Navedenim poslovnim rezultatima usprkos, ACI je danas izložen nizu problema koji predstavljaju objektivnu prepreku još bržem razvoju. Tu mislim na ograničenja poput onih koja proizlaze iz važeće prostorno-planske dokumentacije, na rokove trajanja koncesija za gospodarsko korištenje luka nautičkog turizma te problematiku upisa pomorskog dobra i legalizaciju izgrađenih objekata.
Nadalje, Društvo raspolaže neadekvatnom strukturom i kvalitetom vezova te sadržaja na kopnu. Dodatni problem predstavljaju ljudski resursi, prvenstveno dobna struktura djelatnika.
U 2023. godini ćemo težiti daljnjem ostvarenju postavljenih ciljeva, što ponajprije znači nastavak ulaganja u marine, s posebnim naglaskom na izgradnju buduće ACI marine Rijeka. Podsjetimo, marinu će graditi zajednička tvrtka ACI - GITONE, a riječ je o najvećoj investiciji u nautički turizam u povijesti Republike Hrvatske.
Spomenuta investicija nije samo lokalnog, već je i od državnog značaja, usudim se reći da predstavlja lakmus papir za Hrvatsku, obzirom da je jedan od partnera u projektu ACI, tvrtka u 78-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske, dok iza drugog partnera, tvrtke Gitone - Kvarner, stoji grupacija Lürssen iz Bremena, koja na godišnjoj razini ostvaruje prihod na razini osam milijardi eura.
Premda je u svrhu realizacije tog projekta osnovana zajednička tvrtka, obzirom da ulažu vlastita sredstva, reputacijski rizik i sve ostalo, na strateškoj će razini projekt voditi i za njegovu realizaciju odgovarati vlasnici.
Do sredine 2023. godine Društvo planira donijeti i Strategiju održivog razvoja ACI-ja za razdoblje od 2023. do 2027. godine.
Strategija će sadržavati akcijske planove kojima će se operacionalizirati strateški ciljevi Društva, a to su unapređenje kvalitete usluga pružanja usluga i konkurentnosti (standardizacija, brendiranje), diversifikacija poslovanja, razvoj infrastrukture i superstrukture u marinama, informatizacija i digitalizacija poslovanja, restrukturiranje na području ljudskih resursa i nove akvizicije.
U svakom slučaju, s obzirom na značajne prihode i dobre poslovne rezultate u posljednjih desetak godina te očekivani nastavak rasta, uvjetovan ne samo unapređenjem kvalitete naše ponude već i ulaskom Hrvatske u Schengen i Eurozonu, Društvo je spremno u narednom razdoblju izvršiti ulaganja u unapređenje kvalitete pružanja usluga, diversifikaciju poslovanja i nove akvizicije, na koji način bi zadržali poziciju vodeće nautičke kompanije na Jadranu te ojačali brend u europskim i svjetskim okvirima.
- Na što će u svemu tome biti stavljen najveći fokus?
- Najveći fokus tvrtke i dalje ostaje na aktivnostima vezanim uz produljenje koncesijskih ugovora, koji u najvećoj mjeri ističu 2030. godine. Pitanje produljenja koncesija od strateškog je značaja za ACI. Naime, da bi ACI kvalitetom i rasponom usluga mogao konkurirati marinama na Mediteranu i Jadranu, kako bi mogao zadovoljiti sve standarde zaštite okoliša i osigurati željeni stupanj sigurnosti, potrebno je izvršiti znatna ulaganja, čija je isplativost u postojećim uvjetima krajnje upitna. Stoga je glavni preduvjet daljnjeg razvoja ACI-ja ishođenje produljenja roka trajanja koncesija za sve marine u sustavu, na čemu Društvo intenzivno radi.
Društvo, kao predvodnik zelene tranzicije u hrvatskom turizmu, će u predstojećem razdoblju značajno biti fokusirano i na projekte implementacije vodikovih tehnologija u sustav marina. Projekt "Dolina vodika Sjeverni Jadran" predstavlja posebni oblik međunarodne suradnje predviđen Hrvatskom strategijom za vodik do 2050. godine.
U konkretnom projektu predviđen je regionalni sustav smješten unutar Italije, Slovenije i Hrvatske, koji povezuje proizvodnju vodika, njegov transport i krajnju uporabu. ACI u tom projektu vidi veliku priliku za strateški razvojni iskorak, naravno, nakon što se prethodno ispune prostorno-planske, imovinsko-pravne i ekonomske pretpostavke.