Ilustracija
Nakon što je talijanska tvrtka NiVi, u ime tamošnjeg koncesionara autocesta, Autostrade per l’Italia, samo u prošloj godini na adrese hrvatskih građana poslala čak 3.996 zahtjeva za plaćanjem kazni zbog navodnog neplaćanja cestarina, a ti građani redom tvrde da su cestarine platili, postavlja pitanje kako je uopće tvrtka NiVi došla do njihovih osobnih podataka i adrese na koju su im poslani zahtjevi za plaćanjem kazni, piše Novi list.
Zahtjevi se odnose na, kako tvrde iz tvrtke NiVi, navodno neplaćene cestarine prilikom vožnji talijanskom mrežom autocesta, i to za razdoblje od zadnjih deset godina, pa su neki od građana dobili zahtjeve za plaćanje cestarina uvećane za višestruko veći iznos, za vožnje otprije sedam-osam godina za koje, jasno je, više nemaju sačuvane potvrde o plaćanju cestarine, a iznosi sežu, ovisno o duljini dionice koju je pojedino vozilo prešlo, od dvadesetak, do više od stotinu eura.
O tome tko šalje podatke talijanskim autocestama, odnosno tvrtki koja ih po pitanju naplate nevjerojatnog broja neplaćenih cestarina zastupa, Novi list je poslao upit ministarstvima unutarnjih i vanjskih poslova, kao i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Odgovor su dobili iz MUP-a, iz kojega kažu kako je slanje podataka u slučaju neplaćanja autocesta dio obaveza ugrađenih u hrvatske zakone, temeljem direktiva Europske unije.
– Odredbama Zakona o cestama prenesena je Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine i olakšavanju prekogranične razmjene informacija o neplaćanju cestarina u Uniji. U članku 15. navedenog Zakona propisano je između ostalog da se, a kako bi se omogućila identifikacija vozila i vlasnika vozila odnosno osobe koja na temelju ugovora ima pravo na upotrebu vozila za koje je utvrđeno neplaćanje cestarine, odobrava nacionalnim kontaktnim točkama drugih država članica Europske unije pristup sljedećim podacima iz registra vozila Republike Hrvatske, s ovlašću da obavlja automatizirana pretraživanja o podacima o vozilima i podacima o vlasnicima, odnosno osobama koje na temelju ugovora imaju pravo na upotrebu vozila.
Razmjena informacija između kontaktne točke Republike Hrvatske i nacionalnih kontaktnih točaka drugih država članica Europske unije provodi se upotrebom računalne aplikacije Europskog informacijskog sustava za prometne i vozačke dozvole (Eucaris) i izmijenjenih verzija tog računalnog sustava, u skladu s propisima kojima se uređuje prekogranična razmjena informacija o prometnim prekršajima.
Nositelj navedenog propisa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, koje ujedno izrađuje sveobuhvatno izvješće o broju automatiziranih pretraživanja koja je provelo ministarstvo nadležno za unutarnje poslove preko nacionalnih kontaktnih točki država članica Europske unije u kojima su registrirana vozila za koja nije plaćena cestarina te o broju neispunjenih zahtjeva, stoji u odgovoru MUP-a.
Pitanje ogromnog broja kazni za navodno neplaćanja cestarina u Italiji Europskoj komisiji, kao i Ministarsvu prometa te hrvatskom veleposlanstvu u Italiji te koncesionaru talijanskih autocesta postavio je hrvatski europarlamentarac Valter Flego, no iz odgovora koje je dobio sa svih strana izvjesno je da hrvatski državljani koji su takve kazne dobili imaju izbor platiti kaznu ili ići u individualno dokazivanje da su cestarinu platili.
U većini slučajeva to je potpuno nemoguće, jer je riječ o cestarinama za vožnje od prije više godina pa vozači više nemaju potvrde o plaćenoj cestarini, posebno ako su platili gotovinom.