saborski zastupnik
Silvano Hrelja: Riskiramo da za deset godina imamo još sto tisuća umirovljenika koji će imati mirovine 250 eura
Najniža mirovina trenutno iznosi 77,65 kuna ili 10,31 euro po godini staža. To je zajamčena mirovina bez obzira koliko je uplaćivano doprinosa, bitno je da je uplaćivan redovno. Naročito malo uplaćuje se za one zaposlenike koji imaju minimalnu plaću. Jako malo uplaćuju i obrtnici. Kad odu u mirovinu žale se jer su 40 godina uplaćivali doprinos. Ključno je koliko su uplaćivali. Kad pogledamo tih 280 tisuća mirovina, prosječno dvije trećine njih je pokriveno doprinosima, a jedna trećina nije. Kao zaštitnoj kategoriji mirovina im se isplaćuje iz državnog proračuna, ističe Hrelja
Ilustracija (Arhiva)
Hrvatska Vlada nedavno je prihvatila prijedlog Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kojim se traži povećanje cenzusa za ostvarivanje prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Taj je prijedlog saborskog zastupnika HSU-a Silvana Hrelje Vlada uputila u saborsku proceduru i o njemu će se raspravljati 17. veljače. Hrelja je predložio da se cenzusi dodatno podignu na 2.500 kuna (373,56 eura) po članu obitelji, odnosno 3.130 kuna (415,42 eura) za samce. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je početkom prosinca povisio cenzus na 2.251,71 kunu po članu obitelji, odnosno 2.814,64 kune za samce.
- Pred kraj 2021. podignuti su cenzusi za 450 kuna i ugrađen je mehanizam usklađivanja. Ipak, s obzirom na rastuće siromaštvo, premali je broj ljudi kojima se polica dopunskog osiguranja plaća iz državnog proračuna. Prema novom prijedlogu radi se o povećanju cenzusa za 35 eura. Besplatnu policu dopunskog na teret proračuna trenutno koristi 110 tisuća umirovljenika i više od 200 tisuća građana Hrvatske koji rade i žive s minimalcem, a imaju višečlane obitelji. Ovim prijedlogom želimo povećati granice dostupnosti zdravstvene zaštite za one najsiromašnije, ističe Hrelja.
- Puno veći broj umirovljenika ima prihode manje od cenzusa, ali ne koristi besplatnu policu.
- Ovdje se radi o prihodovnom cenzusu koji je najpošteniji. U njega se uračunaju i božićnice, socijalne pomoći, prodaja nekretnina, iznajmljivanje stanova i apartmana. Naši umirovljenici se nalaze u različitim situacijama, a njihova mirovina nije uvijek pokazatelj stvarnog stanja. Ovo je sveobuhvatan cenzus i zato ga možemo dignuti toliko visoko.
- Vlada je prihvatila vaš prijedlog Zakona i sada on ide u saborsku proceduru.
- Očekujem da ćemo do 17. veljače raspraviti i usvojiti taj prijedlog zakona tako da s 1. ožujkom bude u primjeni.
- Rapidno raste broj umirovljenika s najnižim mirovinama. U siječnju ih je bilo oko 290 tisuća, a još prije deset godina najniže i minimalne mirovine primalo je oko 200 tisuća umirovljenika!
- Mi riskiramo da za deset godina imamo još sto tisuća umirovljenika koji će završiti s najnižim mirovinama. Inače, najniža mirovina trenutno iznosi 77,65 kuna ili 10,31 euro po godini staža. To je zajamčena mirovina bez obzira koliko je uplaćivano doprinosa, bitno je da je uplaćivan redovno. Naročito malo uplaćuje se za one zaposlenike koji imaju minimalnu plaću. Jako malo uplaćuju i obrtnici. Kad odu u mirovinu žale se jer su 40 godina uplaćivali doprinos. Ključno je koliko su uplaćivali. Kad pogledamo tih 280 tisuća mirovina, prosječno dvije trećine njih je pokriveno doprinosima, a jedna trećina nije. Kao zaštitnoj kategoriji mirovina im se isplaćuje iz državnog proračuna.
- Zbog čega je to tako?
- Sve veći broj ljudi radi za male plaće. Osim toga, imamo malu uplatu doprinosa, jer su se sindikalci, poslodavci i Vlada dogovorili da se praktički dvije prosječne neto plaće mogu isplatiti bez mirovinskog i zdravstvenog doprinosa. To znači da one neće biti ni u obračunu mirovina. Budući da tako uređujemo svijet rada, nismo principijelni, ne plaćamo doprinos na sve, riskiramo da sve veći broj ljudi dobiva najnižu mirovinu. Time se ugrožava načelo "što veća plaća, veća mirovina".
- Dakle, rješenje je da se na sva primanja obračunavaju doprinosi.
- Na sve bi trebalo plaćati doprinose, na stimulacije, božićnice, uskrsnice i onda bi to ušlo u obračun mirovina. Tada ne bi generirali toliko malih mirovina. Tako nije bilo prije pet, šest godina. Znamo mi nas, imali smo 30 godina minimalac i plaćanje na ruke, svašta je tu bilo. Rijetki su oni kojima su plaćeni doprinosi na bruto iznos plaće.
- Koliko iznose mirovine kod tih 290 tisuća umirovljenika koji imaju najniže mirovine?
- Sada im je prosječna mirovina nešto više od 1.900 kuna, odnosno nešto više od 250 eura. No, ima i onih koji primaju mirovinu za 15 godina radnog staža koja je manja od 150 eura. Međutim, od 1. siječnja mirovine se povećavaju za tri posto pa ćemo nakon toga vidjeti nove podatke.
- Velik broj umirovljenika, njih 24.000, nastavlja raditi da bi preživjelo.
- Kad se gleda struktura, to je manje od dva posto umirovljenika koji rade. Jedan broj ljudi, oko 30 do 40 posto, doista radi jer imaju mala primanja. Ima i puno onih čije su profesije, znanja i vještine deficitarni u svijetu rada. Njih poslodavci vrlo rado zapošljavaju, jer su jeftinija radna snaga. Među njima su inženjeri, menadžeri, savjetnici, liječnici…
- Ove su godine povećane obiteljske mirovine.
- Jedan dio umirovljenika imat će povećanje od tri posto, ali i dodatak na obiteljsku mirovinu. Ne umanjuje se osnovica. Primjenjuju se instrumenti dvostruke zaštite u korist najnižih mirovina. Najniže mirovine jesu problem, ali uvijek se otvara pitanje principa solidarnosti unutar mirovinskog sustava. Pitanje je jesu li bedasti oni koji plaćaju sve doprinose i imaju nešto veće plaće, rade sve po regulama ili su pametni oni koji plaćaju malo i izbjegavaju doprinose u dogovoru s poslodavcem.
- Budućim umirovljenicima ne piše se dobro.
- Kao društvo tonemo u siromaštvo s povećanjem broja ljudi s najnižim mirovinama. Kroz obiteljske mirovine borimo se protiv tog siromaštva. Međutim, samo kroz mirovinski sustav borba protiv siromaštva nije moguća. Možemo se ugledati na Slovence koji su nam tako blizu. Oni ne daju svima dodatke na mirovinu do društveno dogovorene granice, nego samo onima koji nemaju drugog izvora prihoda, koji nemaju obitelj koja će se za njih brinuti. Slovenija je kao socijalna država donijela takvu strategiju borbe protiv siromaštva da svi građani koji nemaju dovoljno prihoda dobiju garantirani prihod.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
