Koja je trenutačna dob u kojoj ljudi stječu pravo na prijevremenu i starosnu mirovinu u europskim zemljama? Prema analizi Euronewsa, podaci OECD-a za 2020. godinu u velikoj mjeri variraju, pa tako u Litvi muškarci odlaze u prijevremenu mirovinu s 59 godina, dok oni u Njemačkoj to mogu učiniti s 63,7 godina.

Žene u Litvi pak pravo na prijevremenu mirovinu stječu s 58 godina, dok Njemice to pravo stječu kad i muškarci u toj zemlji, prenosi N1.

U Francuskoj je kao i u Njemačkoj dob za prijevremeno umirovljenje jednaka za muškarca i žene, pa Francuzi prema trenutačnom zakonu to pravo stječu sa 62 godina. Takva je situacija zapravo u gotovo pola zemalja, uključujući Švedsku, Portugal, Norvešku, Italiju, Grčku i Austriju, piše tportal.

S druge strane, prosječna dob u kojoj ljudi doista odlaze u mirovinu varira još više od zemlje do zemlje. Tako u Turskoj muškarci u mirovinu odlaze s 52, žene s 49 godina, dok je na sjeveru kontinenta prosjek puno viši. Ljudi najkasnije odlaze u mirovinu na Islandu i u Norveškoj, sa 67 godina.

U većem dijelu Europe u mirovinu s minimalno 65 godina

Kad se gleda presjek svih zemalja EU-a, muškarci se u prosjeku umirovljuju sa 64,3 godine, a žene niti godinu ranije, sa 63,5 godina. Francuska u kojoj pripadnici oba spola u mirovinu odlaze sa 64,5 godina prema tome imaju samo nešto višu dob u kojoj se prosječno odlazi u mirovinu u odnosu na cijeli EU. No ipak je još uvijek nešto niža nego u drugim članicama bloka, kao primjerice u Njemačkoj, gdje prosječna dob iznosi 65,7 godina.

Izuzevši Tursku, minimalni starosni prag za odlazak u mirovinu diljem Europe je 62 godine za muškarce i 60 godina za žene. U većini zemalja Europe ljudi pak u prosjeku u mirovinu odlaze s najmanje navršenih 65 godina. Od zemalja članica EU-a, u Grčkoj, Italiji, Luksemburgu i Sloveniji trenutačno se u prosjeku najranije odlazi u mirovinu. Prosječna dob za muškarce i žene u tim zemljama je 62 godine, piše tportal.

Hrvati u punu starosnu mirovinu odlaze s 65 godina, dok se žene umirovljuju s 62,5 godina. Prema podacima OECD-a, prosječan Hrvat u mirovini provede 18,6 godina, a Hrvatica 25,7 godina.

Muškarci su u zemljama OECD-a 1970. godine prije smrti u prosjeku 12 godina bili umirovljeni, dok je sad očekivano vrijeme provedeno u mirovini znatno veće, pa mogu računati na 19,5 godina. Prije pet desetljeća žene su pak mogle očekivati da će u mirovini provesti 16 godina, a 2020. godine ta brojka se popela na 23,8 godina. No i tu brojke jako variraju od zemlje do zemlje.

Muškarci u Latviji tako mogu očekivati 14 godina u mirovini, oni u Luksemburgu 24 godine. Žene u Grčkoj u mirovini će čak provesti 28,4 godine, a one u Belgiji, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu i Španjolskoj mogu očekivati 26 godina u mirovini.

U prosjeku se očekuje i da će žene nakon umirovljenja živjeti 4,3 godine duže od muškaraca. OECD procjenjuje da će se dob za starosnu mirovinu do sredine 2060-ih u prosjeku povećati za dvije godine. Tako će se u najvećem broju zemalja u mirovinu odlaziti sa 65 ili 66 godina. Pritom se u Danskoj očekuju nešto drugačija situacija, pa bi se prosječan Danac trebao umiroviti tek sa 74 godine.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj muškarci stječu kad navrše 65 godina života te pritom imaju 15 godina mirovinskog staža, a žene u dobi od 62,7 godina. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi, a od 1.1. 2030. uvjeti će se izjednačiti i za muškarce i za žene. U prijevremenu mirovinu muškarci u ovom trenutku mogu u dobi od 60 godina i 35 godina staža, a žene u dobi od 57 godina i 9 mjeseci te 32 godine i 9 mjeseci staža.

U Hrvatskoj, koja nije članica OECD-a se u posljednjih deset godina povećalo prosječno trajanje primanja mirovine s 19 na 22 godine. Ta je razlika kod muškaraca šest godina, a kod žena čak i veća. Prema statističkim podacima iz 2020., umirovljeni muškarci primali su svoje mirovine 18,6 godina, a žene 25.7 godina. Pritom treba uzeti u obzir da žene imaju pravo na raniji odlazak u mirovinu. Usporede li se podaci onda s onima za zemlje OECD-a u čiji Hrvatska nije član, Hrvati mirovine primaju nešto kraće, a Hrvatice čak i dulje od prosjeka razvijenog svijeta.

Povezane vijesti

• Isplata uvećanih mirovina za 8,4 posto počinje u petak
• Ne zaboravite: Od 1. siječnja promjene oko odlaska u mirovinu
• Siječanj donosi porast mirovina, evo kome i za koliko