Tko je uopće mogao pomisliti na početku 2020. da za koji mjesec neće letjeti zrakoplovi, da će hoteli biti pusti, ljudi zatvoreni u kuće, bojeći se za budućnost. Tko je mogao pretpostaviti da će virus koji je misteriozno došao iz Kine, bar se tako tvrdi, poharati svijet i promijeniti sve što je do tada postojalo
Bila je ovo zaista teška godina za sve u svijetu. Tko je uopće mogao pomisliti na početku 2020. da za koji mjesec neće letjeti zrakoplovi, da će hoteli biti pusti, ljudi zatvoreni u kuće, bojeći se za budućnost. Tko je mogao pretpostaviti da će virus koji je misteriozno došao iz Kine, bar se tako tvrdi, poharati svijet i promijeniti sve što je do tada postojalo.
U 2020. ni u Hrvatskoj nije bilo mnogo dobrih vijesti. Potres u Zagrebu, izgubljena turistička sezona, najveći pad BDP-a u Europi, najlošiji rezultati u borbi protiv korone u drugom valu, posljednje mjesto po svemu u europskoj obitelji.
”Glas Istre” donosi deset događaja koji su označili ovu godinu, a nažalost ta lista loših vijesti mogla bi biti i znatno duža.
Prve stidljive novinske informacije da se u Kini nešto događa pojavile su se u svjetskim medijima odmah na početku ove godine. Tvrdilo se da se nepoznati virus pojavio na tržnici morskih plodova u kineskom gradu Wuhanu, upravo onom gdje je i centralni laboratorij za istraživanje virusa. Navodno su šišmiši virus prenijeli na ljude, a slike prepunih kineskih bolnica gdje su ljudi umirali preplavile su svijet. A onda se virus pojavio u Francuskoj, Italiji i proširio po cijelome svijetu, time da je broj zaraženih prešao sedamdeset milijuna.
Prvi hrvatski pacijent je bio mladić koji je u Milanu bio na nogometnoj utakmici, ali se oporavio i nije imao teške posljedice. Maske na licima, stroge mjere, zatvaranje gradova, propusnice, samo je dio onoga što smo sve prolazili ove godine. Brzo smo shvatili da borba protiv virusa sliči onoj od prije stotinjak godina kada je svijet pogodila španjolska gripa. Suvremena znanost nije mogla naći bolje odgovore, a virus je pokazao svoju strašnu stranu. Niti jedna zemlja u svijetu nije ostala pošteđena.
Usred prvog vala korone u Hrvatskoj Zagreb je 22. ožujka u 6,24 pogodio potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Središte grada bilo je najviše oštećeno, ljudi su izašli iz kuća krajnje preplašeni, baš u vrijeme kada je prvi korone ionako strašio ljude. Stradala je jedna djevojčica, a brojni Zagrepčani ostali su bez krova nad glavom.
Zagrebu nitko nije pomogao, čak je onemogućeno njegovim građanima da napuste grad u kojem više nisu mogli stanovati. I sada, toliko mjeseci poslije potresa, ništa nije učinjeno na sanaciji, osim što su građani sami počeli s obnovom. Zagrebački potres pokazao je svu nemoć sustava i ona isprazna obećanja o milijardama (europske) pomoći koje na kraju nikada ne dođu.
Olimpijske igre u Tokiju odgođene su za sljedeću godinu, nije održano ni svjetsko prvenstvo u nogometu. Zatvorena je La Scala, Metropolitan opera, zatvoreni su brojni muzeji, otkazane sportske manifestacije. Tužna godina i za sport. Online kultura je promovirana kao novi model komunikacije, ali sport nažalost nije mogao naći novu formulu. Prazni stadioni ostat će kao tužne slike ove teške godine.
I dok je dubrovačko ljeto prošlo bez turista, a velikim dijelom i ljeto u Dalmaciji, Istra je pokazala turističku snagu, odgovornost i agilnost. Turista je bilo dosta, a bilo bi ih i više da sezona nije uništena neodgovornim dopuštanjem rada noćnih klubova na Jadranu. Po mnogočemu istarsko ljeto bilo je bolje nego turizam u razvikanim mediteranskim mjestima. Poštivale su se mjere, turisti su bili zadovoljni i pokazali smo da se odgovornim odnosom prema poslu može uspjeti i u teškim vremenima.
Nažalost, istarski primjer ni ovaj put nisu slijedili mnogi u Hrvatskoj, pa preostaje samo nada da će sljedeća sezona biti uspješnija, ali i odnos svih prema turizmu korektniji.
Ova je Vlada pobijedila virus, pobjedonosno je nakon prvog vala uzvikivao premijer Andrej Plenković. U drugom valu virus je pobijedio Hrvatsku i pokazao sav apsurd miješanja politike u struku, pretvorivši Nacionalni stožer civilne zaštite u produženu ruku HDZ-a. U prvom smo valu dijelili novce šakom i kapom, a kada je počeo drugi val država je pokazala stravičan strah da se ne ponovi tvrdi lockdown dok je državna kasa prazna.
Svašta smo vidjeli, od nemilosrdnog obračuna znanstvenika do prelaska iz tvrdog modela u prvom do švedskog, liberalnog u drugom valu. Ministar zdravstva Vili Beroš od nacionalnog junaka se pretvorio u gubitnika, HDZ je dobio izbore dobrim dijelom i zbog rezultata u prvom valu borbe protiv korone, SDP novo vodstvo, ali je zemlja i dalje na europskom dnu. Opet bi malo 'istarskog modela' dobro došlo da se Hrvatska napokon pokrene.
Era Donalda Trumpa ostat će vječna američka sramota, ali i dokaz što jedan cirkusant bez imalo osjećaja za ozbiljnu politiku može napraviti u Americi. Na sreću po ovu veliku zemlju Trump uskoro zauvijek odlazi iz politike, posramljen, bez časti koja prati svakog bivšeg predsjednika. U Bijelu kuću odlazi nakon dramatičnih izbora Joe Biden, sjajan političar i odgovoran čovjek.
Ne treba se bojati za američku demokraciju, jer je to odgovorno društvo bez obzira na ovaj crni period trumpizma. Nažalost, posljedice su teške, jer je već sada umro 300.000 Amerikanaca budući da se predsjednik nije znao postaviti prema virusu koji je poharao zemlju. Ostaje i opomena za cijeli svijet da populistima i neodgovornim ljudima nije mjesto u visokoj politici, jer nažalost uski je put između demokracije i svih nakaradnih sustava kojih smo se nagledali u povijesti. Trump, ne ponovilo se.
Gledamo posljednji čin avanturizma Velike Britanije i njenog premijera Borisa Johnsona da izađe iz Europske unije. Natezanja traju cijele godine, a posljedice će prije svega snositi stanovnici Britanije kada cijela ova igra bude konačno gotova.
EU ostaje i opstaje, ovakva kakva je, ali to je još uvijek jedinstveni europski projekt koji je spriječio ratove i sukobe. Naravno da ima i bezbroj mana, slabo vodstvo, pogotovo ovo sadašnje, ali ništa bolje do sada nije 'izmišljeno', pa ostaje želja da se ujedinjena Europa očuva usprkos navali imigranata, korona krizi, soliranju antieuropskih društava i pojedinaca, ekonomskim problemima.
Jedna od najznačajnijih vijesti godini koja odlazi je da je u rekordno kratkom vremenu od jedanaest mjeseci na tržištu cjepivo protiv korone. Prva dva cjepiva, od Pfizera i Moderne već se distribuiraju po svijetu i čeka se i u Europi odluka za početak cijepljenja. To je svakako najoptimističniji scenarij za godinu koja dolazi, a bit će to i jedan od najvećih do sada poduhvata u svijetu.
Za Hrvatsku i dalje ne znamo što nas čeka, osim da trebalo dobiti manje količine američkog cjepiva. Ono od AstraZenece još nije dobilo 'zeleno svjetlo', a čekaju se i cjepiva drugih proizvođača, od ruskih, kineskih do američkih.
Iako je tamo 'sve počelo' Kina je iz ove krize opet izašla jaka. Ekonomija ne samo da se nije urušila, već su Kinezi zabilježili rast. Danas više nema uopće dileme da Kinezi vode kolo u svijetu, postaju po mnogočemu vodeća svjetska sila. Za Hrvatsku je dobra vijest da usprkos problemima izgradnja Pelješkog mosta kojeg grade Kinezi ide po planu.
I dok je dobrih vijesti u Hrvatskoj bilo malo, ona dobra, da Zagreb dobiva žičaru, dočekana je po starom običaju na nož. Kako i priliči hrvatskom mentalitetu da se za svaki korak naprijed traže krivci, a ne nagrađuju oni koji nešto ostavljaju iza sebe. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izgurao je još jedan projekt i ostavio gradu žičaru koja će itekako podignuti standard života. Naslušat ćemo se još priča oko žičare, ali činjenica je da je Zagreb u vremenima ove teške krize dobio i rotor na ulazu u grad, nove prometnice, realizaciju brojnih ekoloških projekata, a sada i žičaru. Bar malo optimizma u godini kada ga je itekako nedostajalo.