Na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva vanjskih i europskih poslova za dodjelu stipendija za preddiplomski i diplomski sveučilišni studij mladim progonjenim kršćanima iz zemalja u razvoju Bliskog Istoka, Azije i Afrike, javilo se 5500 kandidata i kandidatkinja.

U državnom proračunu predviđeno je 1,5 milijuna kuna za stipendiranje mladih koji su progonjeni zbog svoje vjere, tako da im se omogući da studiraju u Hrvatskoj i steknu znanja te se potom vrate u svoju domovinu gdje će pomoći u izgradnji svojih zajednica, te demokratskog i tolerantnog društva. Novac će biti namijenjen za njihove potrebe studiranja i smještaja tijekom studija u Hrvatskoj.

Ministarstva će analizirati pristigle kandidature za stipendije, ocijeniti ih i potom donijeti odluku tko će od kandidata, sukladno raspoloživim sredstvima, dobiti stipendiju za akademsku godinu 2021./2022.

Novac u državnom proračunu za hrvatske stipendije za mlade progonjene kršćane osiguran je na temelju amandmana koji je na prijedlog ovogodišnjeg državnog proračuna podnijela nezavisna zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir, a prihvaćen je u studenom prošle godine.

Marijana Petir rekla je u izjavi za Hinu da je broj prijavljenih kandidata i kandidatkinja "izvan svih očekivanja".

"No kada se analiziraju podaci organizacija koje prate trendove vjerskih sloboda, onda dolazimo do 'crnih brojeva' kada su u pitanju kršćani - diskriminacija i progon kojem su izloženi, stoga ovako velik broj prijava za hrvatske stipendije ne čudi", ističe Petir. 

Podsjeća da je Vatikanska fondacija "Aid to Church in Need" predstavila 15. izdanje izvještaja o vjerskoj slobodi u svijetu, za razdoblje od 2018. do 2020. koje je pokazalo da se od 196 analiziranih zemalja, u njih 62 teško krše ljudske slobode. U 30 zemalja ljude se ubijalo iz vjerskih razloga.

"Izvještaj pokazuje da se sloboda vjeroispovijesti krši u jednoj od tri zemlje, te se procjenjuje da oko 67 posto svjetskog stanovništva, odnosno 5,2 milijarde ljudi, živi u zemljama u kojima postoje ozbiljna ograničenja vjerskih sloboda", kaže Petir.

Napominje da je do posebnog pogoršanja došlo u Africi zbog umnožavanja džihadističkog terorizma. "Džihadisti sve više koriste web stranice i društvene mreže, kako bi tražili nove podružnice i planirali svoje akcije. Autoritarni režimi, ili etno-religiozni nacionalizam, također ranjavaju i ubijaju vjerske slobode. To se posebno odnosi na države poput Indije, Nepala, Mjanmara ili Tajlanda gdje su vjerske manjine u opasnosti da budu 'građani drugog reda'", istaknula je. ? 

Prihvaćanje amandmana izazvalo je brojne, pa i negativne reakcije. Među njima je i ona CROSOL-a, Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske koja okuplja 29 udruga, a koja tvrdi da se "selektivno dodjeljivanje pomoći na vjerskoj, etničkoj ili rasnoj osnovi protivi načelima međunarodne razvojne suradnje te predstavlja diskriminaciju svih ugroženih skupina koje nisu obuhvaćene ovom mjerom".

Povezane vijesti

• Grad Pula objavio natječaj za dodjelu gradskih stipendija
• MEDULIN Otvoren natječaj za stipendije. Iz proračuna osigurano više od pola milijuna kuna
• Općina Oprtalj daje stipendije za učenike i studente