ZAGREB

Aktivnosti i projekti Vlade u 2020. godini (2. dio)

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Vlada je za 2020. godinu pripremila niz aktivnosti i projekta, o čemu Hina donosi kratak pregled.

U fokusu provedba kurikularne reforme

Kvalitativno unaprjeđenje obrazovnog sustava radi ostvarivanja bolje povezanosti s budućim potrebama tržišta rada bit će jedan od fokusa Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) u 2020., a kao ključan prioritet izdvajaju provedbu kurikularne reforme.

"Nastavak provođenja i praćenje implementacije kurikularne reforme u svim školama prioritet je u općem obrazovanju za čije je provođenje u tri godine osigurano dvije milijarde kuna", najavljuju iz MZO-a.

U strukovnom obrazovanju fokus rada MZO-a bit će uspostava svih 25 centara kompetentnosti u pet prioritetnih područja - elektrotehnika i računalstvo, strojarstvo, zdravstvo, poljoprivreda, ugostiteljstvo i turizam, za što je osigurano gotovo 1,3 milijarde kuna iz europskih fondova.

U visokom obrazovanju namjerava se unaprijediti zakonodavni okvir za osiguravanje kvalitete i financiranje projekata koji će omogućiti bolju povezanost s budućim potrebama tržišta rada te uvjete da izvrsni mladi znanstvenici ostanu u Hrvatskoj, za što je iz EU fondova u protekle tri godine osigurano preko tri milijarde kuna.

U 2020. započinje projekt cjelodnevne nastave koji u sljedećih 7-10 godina treba omogućiti da hrvatski učenici u školi provedu više vremena u kvalitetnom procesu učenja, za što je preduvjet da se svim školama omogući rad u jednoj smjeni. 

Nastavak kapitalnih projekata u zdravstvu

Vlada najavljuje kako će se u području zdravstva u 2020. nastaviti niz kapitalnih projekata pokrenutih u 2019. godini, među kojima su veliki projekti izgradnje bolnica u Rijeci i Puli, projekt Nacionalne dječje bolnice u Blatu, Nacionalni centar za medicinsku robotiku.

U rujnu 2019. položen je kamen temeljac za izgradnju nove riječke bolnice, čime su službeno počeli radovi na bolničkom objektu u kojem će biti smještene klinike za pedijatriju te ginekologiju i porodništvo, uz pripadajuće laboratorije za potrebe cijelog KBC-a Rijeka. Vrijednost gradnje je 875 milijuna kuna.

U 2020. će biti nastavljen projekt izgradnje Nacionalne dječje bolnice. Osigurana su sredstva iz EU fondova za studije izvodljivosti za Dječju i Sveučilišnu bolnicu u Zagrebu, te nove sveučilišne bolnice u Osijeku i Splitu.

U 2020. se očekuje usvajanje i početak implementacije Nacionalnog programa protiv raka, koji je među vodećim uzrocima smrti  Hrvatskoj, odmah iza bolesti srca i krvnih žila. 

Radi osiguranja hitne medicinske skrbi stanovnicima i posjetiteljima otoka u tijeku je uspostava pomorske medicinske službe prijevoza specijaliziranim brodicama. Bit će nabavljeno šest brodica za područja Malog Lošinja, Raba, Zadra, Šibenika, Brača i dubrovačkih otoka.

Ministarstvo uprave je tijekom ove godine u potpunosti digitaliziralo uslugu prijave rođenja djeteta (e-Novorođenče), a u idućoj godini planira izradu aplikacije koja bi omogućila roditeljima da zatraže isplatu potpore za novorođeno dijete od jedinica lokalna i područne (regionalne) samouprave.

U pripremi je i povezivanje matice umrlih sa zdravstvenim sustavom na način da se podaci o umrlim osobama preuzmu elektronički i na taj način olakša i ubrza izdavanje smrtnog lista.

Nastavak procesa nabave borbenih aviona

U idućoj godini trebala bi biti donesena nova uredba o uredskom poslovanju koja bi propisivala obvezu vođenja informacijskih sustava uredskog poslovanja u javnopravnim tijelima u elektroničkom obliku, a trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Ministarstvo obrane u idućoj će godini organizirati prvi međunarodni zrakoplovni miting CROIMAS 2020 u Zadru na Dan državnosti, 30. svibnja, a u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a početkom ožujka bit će održan neformalni sastanak ministara obrane članica EU-a.

Uz nastavak procesa nabave višenamjenskih borbenih aviona, koji provodi međuresorno povjerenstvo kao jedan od ključnih projekata modernizacije HV-a, iz MORH-a ističu opremanje helikopterima Black Hawk.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u idućoj godini planira predložiti izmjene Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, kojima bi se omogućilo ostvarivanje prava civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji to ne mogu po važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. U planu je i donošenje Nacionalnog plana skrbi za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji.

Ministarstvo kulture osmislilo je, u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, kulturni program Predsjedanja Vijećem EU, u sklopu kojeg će se diljem EU-a organizirati pedesetak pomno odabranih programa i kulturnih događanja.

Koncerti, ples, izložbe, knjige diljem EU-a

Priredit će se koncert Hrvatskog glagoljaškog rekvijema Igora Kuljerića u Münchenu, koji će izvesti Orkestar Münchenskog radija, a hrvatska kulturna baština i glagoljaško nasljeđe predstavlja se i izložbom "Glagoljica" te nastupom Katarine Livljanić i ansamblom Dialogosa.

Hrvatsku tradicijsku kulturu predstavit će Ansambl narodnih pjesama i plesova LADO na gostovanjima u Beču, Bratislavi, Pragu, Pečuhu, Malti i Cipru.

U korelaciji s grčkom arheološkom baštinom hrvatska dostignuća na tom području predstavit će se izložbom Arheološkog muzeja Zagreb u Ateni, dok će se izložbom Zagreb - Budimpešta u Nacionalnom muzeju u Budimpešti usporediti umjetnički dosezi hrvatskih i mađarskih umjetnika.

Hrvatska će biti zemlja gost na sajmu knjiga u Montpellieru, a nije zapostavljen niti suvremeni umjetnički izričaj koji će pokazati hrvatska dostignuća na tom području nastupima ansambala suvremenog plesa i pokreta BadCo i Defacto.

Koncerte će još imati ansambl Elvisa Stanića, Tamara Obrovac, Zagrebački solisti i Zagrebački kvartet, a priredit će se i gostovanja zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta diljem EU (Bruxelles, Liege, Sofija, Modena, Budimpešta, Gdanjsk, Lisabon).

Posebnim programom Hrvatska će se predstaviti kroz svih šest mjeseci predsjedanja u Bozaru u Bruxellesu.

Ministarstvo kulture najavilo je da u 2020. namjerava zaokružiti reformu normativnog okvira upućivanjem u proceduru Zakona o financiranju i kulturnim vijećima, izmjena i dopuna Zakona o kazalištima i novog Zakona o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti, a do sredine godine trebala bi biti dovršena Strategija kulturnog razvoja.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter