Vojno-policijska operacija Bljesak u Zapadnoj Slavoniji koja je započela 1. svibnja 1995. godina u pet sati i 30 minuta ujutro svakako je jedan od najznačajnijih događaja u Domovinskom ratu. Akcijom Bljesak počelo je oslobađanje većih dijelova teritorija Hrvatske koje su pod okupacijom držali pobunjeni hrvatski Srbi uz aktivnu pomoć SR Jugoslavije sačinjene od Srbije i Crne Gore te još uvijek postojeće Jugoslavenske narodne armije. Bljesak je bio pokazatelj što će se dogoditi propadnu li dogovori vođeni s agresorima 1994. i 1995. godine – i što se dogodilo tri mjeseca kasnije kada su, nakon srpskog odbijanja mirovnog plana – operacijom Oluja oslobođeni okupirani krajevi od Petrinje i predgrađa Karlovca do Knina, Benkovca, Drniša, Like i svih drugih zaposjednutih teritorija Hrvatske. Pod okupacijom su do mirne reintegracije 1997. godine ostali samo istočna Slavonija i Baranja.

Operacija Bljesak trajala je samo 31 sat tijekom kojih je oslobođena Zapadna Slavonija, odnosno 500 četvornih kilometara koji su se nalazili pod nadzorom pobunjenih Srba te autocesta A3 Bregana – Lipovac koja se, povijesne li ironije, do 1990. godine nazivala autoputom „Bratstva i jedinstva“.

Vojni povjesničari bilježe kako je akcija Bljesak bila nastavak operacije Otkos iz prosinca 1991. godine kojom je oslobođen velik dio Zapadne Slavonije, ali su pod okupacijom ostali Okučani i autocesta koja spaja istočnu Hrvatsku s ostatkom zemlje. Tada su vojne planove odgodili potpisivanje Sarajevskog primirja te dolazak „plavih kaciga“ Ujedinjenih naroda.

Raketiranje Zagreba za odmazdu

Akcija Bljesak nije prošla bez civilnih žrtava u gradovima udaljenim od te bojišnice, ali na dometu topova i raketnih bacača neprijateljske vojske. Odmazdu su snage tzv. „republike srpske krajine“ poduzele topničkim napadima na Sisak i Karlovac te raketiranjem Zagreba. Pri napadu na Zagreb korištene su rakete s kazetnim punjenjem – „zvončićima“ – koje su usmrtile prolaznike u strogom centru grada, pored Hrvatskog narodnog kazališta i dječje bolnice u Klaićevoj ulici. Ubijeno je sedam civila te ih je oko dvjesto ranjeno na ulicama Zagreba, Karlovca i Siska.

Neposredan povod za vojnu akciju Hrvatska vojska dobila je incidentom od 28. travnja 1995. kada su se na benzinskoj crpki – shodno sporazumu iz prosinca 1994. po kojem se autocestom moglo ograničeno putovati – susreli jedan hrvatski i srpski vozač. Nakon svađe, ubijen je Srbin iz Okučana zbog osvete za ubijenog brata. Potom su njegovi su suborci postavili zasjedu na autocesti i ubili troje ljudi.

Hrvatska vojska u to je vrijeme bila u tromjesečnoj pripravnosti na području Zapadne Slavonije i čekala je priliku da preuzme nadzor nad svojim teritorijem. U Garešnici i Novoj Gradiški osnovana su izmještena zapovjedna mjesta i čekala se naredba da se skrši otpor na tom području, iako su pobunjenici nekoliko mjeseci dopuštali promet na relaciji Novska – Nova Gradiška. To „popuštanje“ bilo je praćeno nizom napetosti, na terenu su bili lideri pobunjenih Srba Milan Martić i Milan Čeleketić, a autocesta je bila zatvorena nekoliko dana.

Kada je postalo izgledno da će se problemi zaoštriti te da srpska strana ne poštuje ni zahtjeve snaga UN, naređen je napad na središnji i južni dio teritorija pod okupacijom. Izvršile su ga dijelovi četiri profesionalne brigade HV te niza pričuvnih i policijskih jedinica. S hrvatske strane, u operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7.200 hrvatskih vojnika i policajaca. Život za domovinu dala su 42 vojnika i policajca dok je 162 ranjena.

Munjevita akcija hrvatske vojske

U operaciji Bljesak napad na pobunjene Srbe izveden je iz nekoliko pravaca – sa zapadne strane od Novske prema Okučanima i Jasenovcu te s istoka od Nove Gradiške prema Okučanima i Staroj Gradiški. Kako su zabilježili vojni analitičari, HV je nastupajući autocestom presjekla zaposjednuti teritorij te neprijateljsku vojsku, dok su druge postrojbe trebale izaći na obale Save kod Jasenovca i Stare Gradiške te zaštititi državnu granicu. Tako se onemogućilo dovođenje pojačanja 18. korpusu vojske „srpske krajine“ iz BiH, te u zaleđu pobijediti okupatore. Srpska vojska brojala je 4.773 pripadnika, dok su topničku potporu dobivali od snaga bosanskih Srba preko Save.

Vojna akcija hrvatskih snaga u razbijanju okupatora tekla je brzo: kroz prometnicu Novska - Okučani taktička skupina 3. gardijske brigade brzo je probila crtu obrane započevši progon razbijenih srpskih snaga i uništavanje njihovih bočnih uporišta. Skupina je do večeri 1. svibnja oslobodila velik dio teritorija i stigla do kanala Sloboština – Klenik.

S druge strane, u pravcu Novska - Staro Selo napala je pojačana 2. bojna 1. gardijske brigade. Napad je krenuo od lovačke kuće Bukovica prema   Roždaniku i od Kričkog brda prema Rajiću, gdje se bojna spojila s posebnim postrojbama MUP-a iz Rijeke i Pule. Do kraja dana razbili su džepove srpskog otpora, tijekom poslijepodneva oslobodili su Jasenovac te zaposjeli državnu granicu na Savi.

Iz pravca sjevera djelovala je 105. brigada HV-a koja je s jednom bojnom zaposjela crtu Livađani - Lipik, a s drugom crtu Kričke - Subocka, nakon čega je uz specijalne snage MUP-a nastavila napredovanje. Iz pravca zapada potom je nastavljena operacija angažmanom borbene skupine 1. hrvatskog gardijskog zdruga koja je s oklopno-mehaniziranom satnijom 2. gardijske brigade 2. svibnja oko podneva spojila sa snagama 3. gardijske brigade koje su napredovale iz smjera istok. 

Operacija Bljesak završila je 2. svibnja 1995. U okruženju su, na širem području Pakraca, ostale srpske snage koje su se kasnije, uz velike gubitke, predale snagama HV-a.

S obzirom da se mogao očekivati napad na područje Osijeka od strane neprijateljskih jedinica iz istočne Slavonije, kao i aktiviranje vojske Jugoslavije, 3. gardijska brigada povučena je na taj teren.

Poginuo Rudolf Perišin

U akciji Bljesak sudjelovalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Helikopteri MI-24 opskrbljeni protuoklopnim oružjem spriječili su dovođenje pojačanja iz smjera Bosanske Gradiške, u suradnji s topničkim jedinicama Hrvatske vojske. U napadnim akcijama sudjelovali su i avioni MIG-21 pri čemu je poginuo legendarni pilot HRZ-a Rudolf Perišin.

Povjesničari bilježe kako je akcija bila brža i uspješnija od očekivanja. Prvog dana akcije, 1. svibnja, oslobođen je Jasenovac te su se jedinice HV našle nadomak Okučana. Iz Okučana i okolnih sela srpske snage također su se povlačile ubrzano i u rasulu – zajedno s pripadnicima vojnih jedinica. Još je prvog dana akcije pobjegao i zapovjednik korpusa preko mosta kod Stare Gradiške. Slijedilo ih je srpsko stanovništvo – procijenjeno je kako je otišlo osamnaest tisuća ljudi.

U središnjem i južnom djelu okupiranog područja otpor srpskih snaga prestao je kad su jedinice HV oslobodile Okučane. U sjevernom dijelu okupiranog teritorija – koje nije bilo obuhvaćeno prvim udarom hrvatskih postrojbi -   još uvijek su boravile jedinice 51. lake brigade srpske vojske koja je nastavila s borbom, sve do 4. svibnja kada su napadnuti desantom jedne pješačke satnije HV i postrojbama iz okruženja. Borbe su trajale nekoliko sati, nakon čega se srpska vojska počela predavati. U brdima iznad Pakraca uhvaćen je jedan od lidera pobune - Veljko Džakula. Na tom području srpske snage imale u 350-450 poginulih, više od tisuću ranjenih i 1.500 zarobljenih vojnika.

Velika pobjeda hrvatskih oružanih snaga značila je i početak kraja tzv. srpske krajine, paradržavice vođene od strane režima srbijanskog vožda Slobodana Miloševića koju je nominalno vodio nekadašnji kninski milicioner Milan Martić.

Martić, koji se u srpskim medijima hvalio i kako je naredio raketiranje Zagreba, osuđen je na Međunarodnom kaznenom sudu u Hagu na 35 godina zatvora. Još uvijek se nalazi na izdržavanju kazne zbog ratnih zločina.

Nakon značajne vojne pobjede u Zapadnoj Slavoniji početkom svibnja 1995. postalo je očito kako je to jedini način da se Hrvatska oslobodi velikosrpskih okupatora i počne normalno živjeti u svojim međunarodno priznatim granicama. Također je postalo razvidno da se bosanski Srbi i Miloševićeva Srbija neće miješati u ratna zbivanja koja su se tada mogla predvidjeti – a dogodila su se tri mjeseca kasnije operacijom Oluja.

Povezane vijesti

• Hrvatska danas obilježava 23. obljetnicu VRO "Bljesak"
• Ekstremisti oteli 130 obitelji u istočnoj Siriji
• Koncentracijski logor Jasenovac u KONFLIKTNOM RATNOM NASLJEĐU