ZAGREB

ZSE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon snažnog skoka prošloga tjedna

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Na Zagrebačkoj se burzi u ponedjeljak očekuje oprezno trgovanje, uobičajeno za početak tjedna, jer zasad nema novih vijesti koje bi mogle potaknuti tržište, pa bi Crobex indeks mogao stagnirati, nakon snažnog rasta prošloga tjedna.

Svi analitičari, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekuju danas stagnaciju Crobexa.

Nakon dva tjedna pada, Crobex indeks skočio je prošloga tjedna 2,2 posto, na 1.870 bodova. Crobex10 ojačao je, pak, drugi tjedan zaredom, i to za 3,5 posto, na 1.179 bodova.

Time su oba indeksa dosegnula najviše razine od kraja veljače prošle godine, odnosno od prije pandemije koronavirusa.

Među sektorskim indeksima, najviše je na dobitku bio prehrambeni, za 3,1 posto, dok je najviše pao građevinski, za 2,6 posto.

Redovni dionički promet prošloga je tjedna dosegnuo 41,2 milijuna kuna, što je za 17,2 milijuna više nego u tjednu ranije.

Uz to, u blok prometu ostvareno je još 13,4 milijuna kuna, i to dionicom Atlantic grupe 6,05 milijuna kuna, Končara EI 4,7 milijuna kuna te Jadranskog naftovoda 2,62 milijuna kuna.

„Prošli je tjedan za domaće tržište kapitala bio jako dobar, kao i za svjetske burze, na kojima su cijene dionica snažno porasle. Crobex indeks skočio je 2,2 posto, što je njegov najveći tjedni dobitak od prvog tjedna siječnja. Većina najlikvidnijih izdanja zabilježila je znatan rast cijena, a porastao je i promet. Prosječni dnevni promet dionicama iznosio je gotovo 11 milijuna kuna”, kaže Anto Augustinović, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste banci.

Najveći promet u redovnom trgovanju, 8 milijuna kuna, ostvaren je dionicom HT-a, čija je cijena skočila 6,28 posto, na 194,5 kuna, najvišu razinu od lipnja 2013. godine, nakon vijesti da Uprava i Nadzorni odbor predlažu glavnoj skupštini raspodjelu lanjske neto dobiti na način da se 641,9 milijuna kuna upotrijebi za isplatu dividende dioničarima u iznosu od 8 kuna po dionici, što je isti iznos kao i lani, a preostali dio neto dobiti od 61,9 milijuna kuna stavi u zadržanu dobit.

Po likvidnosti je slijedila dionica Atlantic grupe, s prometom od 3,16 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 1,5 posto, na 1.390 kuna.

U fokusu investitora bila je i dionica Podravke, s prometom od 2,65 milijuna kuna i skokom cijene za 8,5 posto, na 562 kune.

Ipak, najveće dobitnice bile su dionice Saponije, sa skokom cijene za 16 posto, na 580 kuna, i CIAK grupe, koje su poskupjele 13,2 posto, na 43 kune.

Najveći pad cijene među likvidnijima zabilježila je dionica Privredne banke Zagreb, za 6,8 posto, na 825 kuna.

Uprava PBZ-a objavila je poziv za glavnu skupštinu, zakazanu za 26. travnja, na kojoj će dioničari odlučivati o povlačenju dionica sa Zagrebačke burze te o zadržavanju lanjske dobiti od gotovo 817 milijuna kuna.

PBZ je objavio i da će dioničarima koji će na najavljenoj skupštini glasati protiv odluke o delistiranju isplatiti naknadu od 832,45 kuna po dionici.

Znatniji promet ostvaren je prošloga tjedna i dionicom Valamar Riviere, 2,6 milijuna kuna, uz rast cijene za 1 posto, na 30 kuna.

Među likvidnijima bila je i dionica AD Plastika, kojom je protrgovano 2,3 milijuna kuna, uz rast cijene za 0,8 posto, na 185 kuna.

Na domaćem tržištu kapitala prošloga se tjedna trgovalo s ukupno 68 dionica, pri čemu je cijena njih 26 porasla, 25 pala, a 17 nije zabilježila promjenu.

„Danas očekujemo opreznije trgovanje, uobičajeno za početak tjedna, jer zasad nema novih vijesti koje bi mogle utjecati na tržište. Na to sugeriraju i jutrošnja kretanja na azijskim burzama”, kaže Anto Augustinović.

Na azijskim se burzama, naime, jutros trguje oprezno, nakon snažnog rasta cijena dionica prošloga tjedna. S jedne strane, nada u ubrzanje oporavka gospodarstava podržava tržišta, dok ih, s druge strane, strah od jačanja inflacije pritišće.

„Na kretanja na svjetskim burzama i dalje će najviše utjecati očekivanja u vezi inflacije, kao i kretanje prinosa na obveznice. U fokusu ulagača bit će ovoga tjedna i sjednica američke središnje banke Feda. U Europi je, pak, među glavnim temama tempo procjepljivanja stanovništva protiv covida-19, s obzirom na probleme s cjepivom i novi porast broja zaraženih u pojedinim zemljama”, kaže Anto Augustinović.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter