VLADA U Sabor upućene izmjene i dopune Zakona o poticanju ulaganja

(Hina/EPA)

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poticanju ulaganja s nacrtom konačnog prijedloga zakona, kojima taj zakonski okvir usklađuje s najnovijim EU uredbama, a uvodi i nove mjere za ublažavanje posljedica uzrokovanih pandemijom covid-19.

Prijedlogom se uvode još tri dodatne poticajne mjere pomoći gospodarstvu, koje je pogođeno posljedicama poremećaja uzrokovanih epidemijom bolesti covid-19 u 2020. godini.

Kako je pojasnio ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, omogućuje se dodjela potpora za ulaganje iznimno poduzetnicima koji na dan 31. prosinca 2019. nisu bili u poteškoćama, ali su u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. postali poduzetnici u teškoćama.

Također se omogućava korisnicima potpora za ulaganje da se za one projekte čije je trogodišnje razdoblje realizacije unutar razdoblja početka epidemije covid-19 omogući produljenje tog propisanog trogodišnjeg razdoblja realizacije za jednu godinu.

Kada je riječ o obvezama preuzetim prije 31. prosinca 2019., odnosno o tome da korisnik potpore za ulaganje mora potvrditi da dvije godine prije prijave projekta ulaganja i dvije godine nakon njegova završetka nije proveo tzv. „premještanje“ projekta unutar zajedničkog europskog gospodarskog prostora, gubitak radnih mjesta u istoj ili sličnoj djelatnosti do kojeg dođe u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021. u nekom od objekata odnosno projekata ne smatra se premještanjem u smislu Zakona o poticanju ulaganja - zbog epidemije covida-19.

Inače, dosadašnja provedba zakonodavnog okvira za poticanje ulaganja pokazala je kako je na temelju Zakona koji je na snazi od listopada 2015. i Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja koji je bio na snazi od listopada 2012. do listopada 2020. zaprimljeno 1.300 prijava za korištenje potpora za projekte ulaganja malih, srednjih i velikih poduzetnika.

Od toga se 251 prijava odnosi na projekte velikih poduzetnika, a 1.049 na projekte malih i srednjih poduzetnika. Do listopada 2020. od zahtjeva je odustalo 90 poduzetnika, a 43 prijave su odbijene, navodi se u Vladinom dokumentu.

Planirana visina ulaganja za ukupno 1.167 projekata ulaganja (odobreni projekti i projekti u obradi) iznosi više od 52,3 milijarde kuna, uz planirano otvaranje skoro 29.000 novih radnih mjesta (28.629). Od toga se 25,5 milijardi kuna i 10.961 novih radnih mjesta odnosi na projekte ulaganja velikih poduzetnika, a više od 26,8 milijardi kuna uz planirano otvaranje 17.668 novih radna mjesta na projekte malih i srednjih poduzetnika.

Najviše prijavljenih projekata realizira se u Gradu Zagrebu (18,9 posto), Splitsko-dalmatinskoj županiji (10,9 posto), Zagrebačkoj županiji (10,3 posto) i Varaždinskoj županiji (7,2 posto).

Potvrdu o statusu korisnika potpore za ulaganje do listopada 2020. dobilo je 582 poduzetnika (556 trgovačkih društava i 26 obrta, odnosno 279 malih, 171 srednjih i 132 velika poduzetnika).

Od ukupnog broja korisnika, njih 19 je u međuvremenu odustalo od projekta ulaganja, dok je jedan poduzetnik iskoristio cijeli maksimalni intenzitet potpore za ulaganje kroz EU fondove.

Ukupna vrijednost 562 odobrena projekta ulaganja iznosi približno 25 milijardi kuna uz otvaranje gotovo 18.500 novih radnih mjesta (18.491). Pritom se 14,9 milijardi kuna i 8.461 novih radnih mjesta odnosi se na projekte ulaganja velikih poduzetnika, dok se na male i srednje poduzetnike odnose projekti u vrijednosti većoj od 10 milijardi kuna uz planirano otvaranje 10.030 novih radnih mjesta.

Program pomoći u izravnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda

Vlada je na sjednici donijela i program pomoći u izravnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda putem samoposlužnih uređaja u procesu fiskalizacije, vrijedan 500 tisuća kuna.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da se tim programom nastoji pomoći u izravnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda putem samoposlužnih uređaja u procesu fiskalizacije.

Program je namijenjen poljoprivrednicima upisanim u Upisnik poljoprivrednika koji imaju registrirane samoposlužne uređaje za prodaju hrane životinjskog i biljnog podrijetla, a takvih je u Hrvatskoj, navela je ministrica, u slučaju prodaje hrane životinjskog podrijetla 108, a u slučaju prodaje hrane biljnog podrijetla 30.

"Program pomoći vrijedan je 500 tisuća kuna, a odnosi se na pružanje pomoći u dijelu nadogradnje uređaja s računalnim softtverima za razmjenu podataka s Poreznom upravom, pri čemu se predviđa pojedinačna podrška u vrijednosti od 5.000 kuna", istaknula je Vučković.

Izravnim načinom prodaje putem samoposlužnih uređaja, kako se ističe u Vladinom dokumentu, doprinosi se značajnom razvoju poljoprivrede, opstanku malih poljoprivrednih gospodarstava, razvitku seoskog prostora te u konačnici pozitivnom učinku na ukupno nacionalno gospodarstvo.