U nekomercijalnom smještaju u 2019. nešto manje turista, ali više noćenja

(Hina/EPA)

U nekomercijalnom smještaju tj. kućama i stanovima za odmor u 2019. je prijavljeno boravilo 515,4 tisuće turista što je 0,6 posto manje nego 2018., ali je ostvareno 4,4 posto više noćenja odnosno 13,1 milijun, podaci su DZS-a.

Nekomercijalni smještaj je smještaj u privatnom vlasništvu - kućama, stanovima, vilama, apartmanima, vikendicama i sličnim objektima, u kojima se ne naplaćaju noćenja, usluge hrane i druge, nego u njima izvan svog mjesta boravka povremeno borave vlasnici s članovima obitelji, te njihova rodbina i prijatelji, koje prijavljuju u sustav eVisitor, plaćajući turističku pristojbu paušalno, a ne po noćenju.

Podaci DZS-a (Državnog zavoda za statistiku) pokazuju da je u 2019. u tom smještaju boravilo više nego dvostruko više stranaca nego domaćih, odnosno stranih 376 tisuća, naspram 140 tisuća domaćih, no i jednih i drugih je prema prijavama bilo malo manje nego u 2018. - domaćih za 0,2, a stranih 0,4 posto.

U noćenjima ipak svi bili u plusu - stranih prijavljenih noćenja u tom smještaju je bilo više od domaćih, 7 milijuna ili 4 posto iznad broja u 2018., dok je domaćih 6,2 milijuna uz porast od 5,2 posto.

To znači i da su domaći prosječno u tom smještaju u 2019. ostvarili 44,5 noćenja, a strani turisti 18,4 noćenja.

Među strancima, daleko najviše noćenja u nekomercijalnom smještaju ostvarili su Slovenci, čak 47 posto od ukupnih stranih noćenja, a s udjelom od 12 posto na drugom su mjestu gosti iz Bosne i Hercegovine, te na trećem Nijemci sa udjelom od 9 posto. Udjel noćenja gostiju iz Srbije bio je 7 posto, Austrije 4 posto, a iz Italije 3 posto. Iz svih ostalih zemalja udjeli su znatno manji.

Po županijama, Zadarska je ostvarila najveći promet u nekomercijalnom smještaju sa 145 tisuća turista i 4,5 milijuna noćenja, a slijedi Primorsko-goranska sa 124 tisuće gostiju i 3,6 milijuna noćenja. Treća je Istarska županija s 95 tisuća dolazaka i 2 milijuna noćenja u nekomercijalnom smještaju.