Šumama u vlasništvu RH gospodari se već dva i pol stoljeća održivo i stručno

(Hina/EPA)

Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari se održivo, stručno, profesionalno i na znanstvenim temeljima duže od dva i pol stoljeća, kaže se u zajedničkom priopćenju šumarskih institucija - Akademije šumarskih znanosti, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga šumarskog instituta, trgovačkog društva Hrvatske šume, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Hrvatskoga šumarskog društva, objavljenom u petak.

To priopćenje šumarske institucije objavile su reagirajući na "nezapamćene napada na šumarsku struku, a samim time i na druge strukom vezane institucije i rad trgovačkog društva Hrvatske šume", u želji da javnost ispravno informiraju o stanju i gospodarenju šumama u Hrvatskoj.

Kako ističu, već godinama se svaka sječa iz nekih glasnih i zlonamjernih krugova proglašava devastacijom. To je, međutim, potpuno netočno jer je sječa alat kojim se šuma njeguje, obnavlja, sanira nakon štete i prevodi u viši uzgojni oblik. Rezultat toga je kvalitetnija, stabilnija, raznolikija, produktivnija i vitalnija šuma.

Dalje se ističe da se šumama gospodari na temelju Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode te šumsko-gospodarskih planova, koji se donose na razdoblje od 10 godina, tijekom kojih državna inspekcija redovno nadzire izvršenje propisanih radova. Za svaku je gospodarsku jedinicu (šumu) u Hrvatskoj evidentirana kompletna drvna zaliha i broj stabala po vrstama drveća, te propis za gospodarenje u njoj u sljedećih 10 godina, pojašnjavaju.

Godišnji prirast drvne zalihe u Hrvatskoj iznosi 10,1 milijuna prostornih metara, od čega je 7,5 milijuna u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,2 milijuna u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja – naime, prosječna godišnja proizvodnja kroz njegu i obnovu šuma iznosi 6,4 milijuna prostornih metara, navodi se.

Napominje se i da se šume tijekom njihova životnog vijeka njeguju, a po isteku tog vijeka obnavljaju. Obnova šuma ponajprije je prirodna, što je ekološki i ekonomski najprihvatljiviji način izmjene generacija. Njega i obnova šuma obavljaju se prema načelima prirodne škole uzgajanja šuma (close to nature silviculture), u nas razvijane pod nazivom zagrebačka škola uzgajanja šuma, kaže se u zajedničkom priopćenju.

Tradicija šumarstva duga 256 godina i prirodan pristup gospodarenju šumama temeljni su razlozi što Hrvatska ima relativno povoljnu šumovitost, očuvanu ukupnu površinu šuma i izrazito visok udjel prirodnih šuma, ocjenjuje se.

Šumarske institucije međutim upozoravaju da se u medijima itekako može primijetiti golem pritisak drvoprerađivačke industrije na Hrvatske šume zbog ograničene drvne sirovine, kojemu se Hrvatske šume upravo zbog planskog i programskog gospodarenja uspješno odupiru, pa je neobično kako se „zeleni aktivisti“ u takvim situacijama ne oglase sa svojom podrškom.

Izuzetno je važno naći balans između očuvanja ovog prirodnog resursa i gospodarskog učinka kompletne na šumi bazirane industrije koja je jedna od najperspektivnijih u Hrvatskoj, posebno u ruralnim područjima i zapošljava oko 50.000 ljudi (drvna industrija, dobavljači, izvođači radova u šumarstvu, obrtnici itd.), smatraju.

Isto tako, kaže se u priopćenju, šumarske institucije nisu primijetile podršku hrvatskom šumarstvu u borbi s brojnim nepogodama koje su pogodile šume u proteklih nekoliko godina, a koje su neposredna ili posredna posljedica sve jačih i bržih klimatskih promjena, tj. katastrofalnim odumiranjem šuma poljskog jasena i šuma obične smreke, napadom štetnika u najvrjednijim šumama hrasta lužnjaka, štetama u jelovo-bukovim i kitnjakovim šumama od ledoloma i vjetroloma te šumskim požarima. Nitko se od „zelenih aktivista“ ne oglašava kada šumarstvo ukazuje na opasnosti od velikih hidrotehničkih zahvata u okolišu nizinskih šuma ili od ponovne degradacije sredozemnih šuma ako se prepuste nekontroliranom brstu i ispaši, ukazuju.

U priopćenju se ističe i da su Hrvatske šume od 2002. godine nositelji FSC certifikata za gospodarenje šumama, što znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Poštivanje odredbi
certifikata se stalno provjerava i kontrolira te je zadržan u kontinuitetu od 2002. godine, čime je hrvatska šumarska struka dobila veliko priznanje, zaključuje se u zajedničkom priopćenju šumarskih industrija.